Skupina 20 najrazvijenijih država svijeta (G20) ovoga bi tjedna mogla postići dogovor o privremenom moratoriju na otplatu dugova najsiromašnijih država, većinom afričkih.

Međutim, otpis dijela tih dugova – kako predlaže Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka – prije svega ovisi o pristanku Kine, pojedinačno najvećeg kreditora Afrike. Kako najavljuju inozemni mediji, ovoga će se tjedna održati sastanak ministara financija G20, a dio akcijskog plana suzbijanja posljedica pandemije koronavirusa i krize na tržištu duga rastućih država bit će i poček otplate bilateralnih kreditnih aranžmana.

Definiranje jasnih kriterija

Prema tvrdnjama upućenih izvora Financial Timesa, moratorij bi trajao šest ili devet mjeseci, s mogućnošću produženja i tijekom 2021. godine. Bogate zapadne države i međunarodne institucije to će razdoblje iskoristiti za definiranje „vrlo jasnih kriterija, od zemlje do zemlje, hoće li doći do otpisa dugova ili samo promjene otplatnog plana“, ističe FT-ev izvor.

Iako su afričke države za sada praktički pošteđene od epidemije koronavirusa – cijeli kontinent broji 12.500 slučajeva oboljenja, što je djelić od ukupno 1,7 milijuna zaraženih širom svijeta – na tamošnja gospodarstva snažno se odrazio pad cijena nafte te slabljenje vrijednosti lokalnih valuta.

Ekonomisti predviđaju veliki pad vrijednosti afričkih gospodarstava i gubitak oko 20 milijuna radnih mjesta. Sve to znatno otežava otplatu kredita koji su uzimani nakon izbijanja prošle krize 2008. godine.

Afrički ministri financija zatražili su paket pomoći vrijedan 100 milijardi dolara, od čega bi se 44 milijarde dolara odnosilo na odgodu servisiranja dugova – bilateralnih, multilateralnih ili komercijalnih. K tome, žele da se najsiromašnijim državama dio dugova oprosti, a ostatak reprogramira s dugoročnijim zajmovima uz nižu kamatnu stopu. No, analitičari smatraju da se radi o velikom ustupku.

Labavija dužnička omča prije svega ovisi o volji Pekinga, ocjenjuju analitičari koje je kontaktirao Reuters.

Prema podacima sveučilišta Johns Hopkins, kineska vlada, banke i kompanije posudile su afričkim državama između 2000. i 2017. godine 143 milijarde dolara, uglavnom za gradnju velikih infrastrukturnih projekata. Prema nekim procjenama, kinesko kreditiranje Afrike nadmašuje vrijednost zajmova Svjetske banke.

Nepovoljniji uvjeti

Primjerice, 33 posto vanjskog duga Kenije pripada kineskim vjerovnicima, kao i 17 posto u Etiopiji ili 10 posto u Nigeriji. Studija washingtonskog think-tanka Centar za globalni razvoj (CGD) objavljena prošloga tjedna pokazuje da su kineski krediti nepovoljniji od zajmova Svjetske banke.

Razdoblje počeka je kraće, a prosječna kamatna stopa iznosi 4,14 posto godišnje, nasuprot 2,1 posto koliko traži Svjetska banka. Razlog leži u činjenici da su kineski krediti uglavnom komercijalni. Stoga Scott Morris, analitičar CGD-a, smatra kako bi kineski vjerovnici trebali prihvatiti značajne gubitke u slučaju globalnog dogovora o otpisu, a to je malo vjerojatno. Posebno u svjetlu dosadašnjih iskustava.

Primjerice, Kina je Sudanu 2017. otpisala 160 milijuna dolara, tek 2,5 posto od 6,5 milijardi dolara ukupnog duga. Stoga je Ken Ofori-Atta, ministar financija Gane, prošloga tjedna poručio kako Kina treba učiniti više.

Kineski dužnosnici neslužbeno ističu za Reuters kako je Peking voljan razgovarati s dužnicima na bilateralnoj razini i slaže se da kod određenih država ne bi trebalo inzistirati na urednom servisiranju duga.

Odile Renaud Basso, predsjednica Pariškog kluba – skupine 22 države koje su veliki kreditori – otkriva za FT kako se svaka odluka o otplati dugova afričkih država treba usuglasiti sa svim kreditorima te da Kina „vrlo konstruktivno sudjeluje“ u razgovorima unutar G20.

Međutim, Renaud Basso je uvjerena da će G20 prihvatiti dobrovoljno izuzeće od moratorija za privatne investitore. Na tom tragu razmišljaju i dužnosnici G20. Kako otkriva jedan od njih, G20 neće vršiti pritisak na privatne ulagače da pristanu na olakšavanje otplate dugova, tvrdeći da bi to moglo poremetiti tržišta duga.