Elektrifikacija dijela Unske pruge, na dionici dugoj 19 kilometara, između Bihaća i Bosanske Krupe trebala bi početi uskoro, odmah po izboru izvođača radova, potvrdio je Samir Alagić, direktor područja infrastrukture Željeznica FBiH Bihać. Unska pruga, koja je nekada povezivala Unsko-sanski kanton s ostatkom zemlje, kao i sa susjednom Hrvatskom, od kraja rata nalazi se izvan funkcije.

Zahtjevi investitora
"Sve je spremno za postupak raspisivanja javnog poziva za odabir izvođača na ovom poslu i rok za završetak radova je 90 dana od dana kada izvođač bude uveden u posao. Inače, riječ je o projektu čija je vrijednost 2,8 milijuna maraka (oko 11,2 mil. kuna) i financira se sredstvima Željeznica FBiH u sklopu projekta revitalizacije Unske pruge", potvrdio je Alagić, dodajući kako su u toku pripremni radovi na čišćenju dionice koja će biti elektrificirana, te da će završetkom ovog projekta u potpunosti biti elektrificirana trasa na dionici između Bihaća i Bosanske Krupe.  

Premijer USK-a Husein Rošić pozdravio je početak realizacije ovog projekta, ističući kako se radi o prioritetnom pitanju kada je riječ o komunikacijskoj povezanosti i ekonomskom razvoju Unsko-sanskog kantona u budućnosti, budući da su sve češći zahtjevi investitora da se u funkciju stavi željeznički transport. "Ovo pitanje je za nas važno zbog povezivanja željeznicom s ostatkom Bosne i Hercegovine, kao i zbog konekcije s Hrvatskom i tamošnjim lukama te za razvoj turizma na ovim prostorima", istakao je Rošić. Prema njegovim riječima, sa Željeznicama FBiH dogovoreno je ustupanje Titovog Plavog vlaka, koji se trenutno nalazi na obnovi u Rajlovcu, za potrebe unaprjeđenja turističkih sadržaja u sklopu Nacionalnog parka Una.

Ideja je da vlak prevozi turiste željezničkom trasom dolinom rijeke Une na relaciji Bihać – Martin Brod. U svibnju ove godine ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Ismir Jusko i ministar mora, prometa i infrastrukture Hrvatske Oleg Butković potpisali su inicijativu za osnivanje zajedničkog operativnog tijela koje će, na temelju Sporazuma iz 2001. godine, pripremiti analizu trenutnog stanja te izraditi elaborat i dostaviti ga Vijeću ministara Bosne i Hercegovine na usvajanje. S obzirom na značaj pruge za sjeverozapadnu regiju BiH i Šibensko-kninsku županiju, u inicijativi se ističe da će dvije države tim projektom zajednički nastupati prema fondovima Europske unije.

Građani sjeverozapadnog dijela BiH i Šibensko-kninske županije žele i traže da se Unska pruga ponovo oživi, jer uz pokretanje na relaciji (Bosanski) Novi Grad – Bihać – Knin traže izlaz do mora. Pod Unskom prugom podrazumijeva se dionica Novi Grad – Knin u dužini od 177,9 kilometara, od čega kroz BiH prolazi 119,44 kilometara, dok kroz Hrvatsku prolazi 58,46 kilometara. Pruga na sedam mjesta prelazi granicu BiH i Hrvatske. Željezničkom infrastrukturom upravljaju tri željezničke uprave: Željeznice Republike Srpske i Željeznica FBiH i HŽ infrastruktura u Hrvatskoj.

Definirani prijelazi granice
Sporazumom iz 2001. godine definirani su prijelazi pruge preko državne granice Novi Grad – Knin te vlasnički odnosi koji se ne mijenjaju glede dijelova pruge i postrojenja koji se nalaze na njihovom državnom području. Utvrđena je i razdjelna tačka, odnosno što bi bila nadležnost željezničkih tvrtki u BiH, a što hrvatske. Svatko će svoj dio održavati, a regulirano je i pitanje inspekcija i pravo ubiranja prihoda od prijevoza putnika i tereta. Prije rata Unskom prugom godišnje je prolazilo više od milijun putnika i prevozilo se četiri milijuna tona robe.

Samir Alagić, direktor Područja infrastrukture Željeznica Federacije u Bihaću, smatra da kada bi se samo deset posto prijevoza roba preusmjerilo, Unska pruga bi prilično zaživjela. Alagić tvrdi da bi pokretanje dijela pruge od Novog Grada do Knina bilo od velike koristi i korištenjem barem tog dijela i željeznički transport Hrvatske bio bi kraći za luke Šibenik, Zadar, Split, a bio bi to i početak vraćanja željezničkog koridora Zagreb – Split.