Mnogi poslodavci pozivaju zaposlenike natrag u urede, pokušavajući obnoviti radno okruženje iz pretpandemijskih dana. Osim što ponovno popunjavaju uredske stolice, također žele vratiti još jednu relikviju: uredsku kulturu, piše BBC.
Prije 2020. godine, uredska kultura bila je sinonim ‘cool’ ureda: zamislite prostore za opuštanje, opskrbljene ostave i uredske happy houre s kolegama ili pak timske odlaske u luksuzna odmarališta i team building aktivnosti.
U proteklim godinama, ove povlastice privukle su mnoge radnike u urede – u nekim slučajevima čak su se i cijele tvrtke definirale prema svojim uredskim kulturama.
Danas svijet rada izgleda potpuno drugačije nego prije nekoliko godina – no mnoge tvrtke i dalje žele rekreirati uredske kulture koje su radnici ostavili iza sebe kada su napustili svoje uredske stolove 2020. godine. Iako čine neke geste kako bi se prilagodili – na primjer, redizajniraju prostore kako bi se prilagodili novim preferencijama i hibridnim radnim navikama – mnoge su tvrtke i dalje odlučne vratiti ono što je privuklo radnike prije pandemije.
No, ipak, veliki broj zaposlenika jednostavno nije zainteresiran za povratak u prošlost. Umjesto gradnje odnosa povjerenja i hladnih napitaka na točionicima, zaposlenici traže fleksibilan rad, pravednu plaću i fokus na odnose na radnom mjestu koji nadilazi povlastice koje su bile popularne i tražene ranije.
Promjene prioriteta radnika prirodna su posljedica pandemije Covid-19, kaže Georgina Fraser, voditeljica ljudskih resursa u globalnoj tvrtki za nekretnine CBRE. “Pandemija nam je dala autonomiju na način na koji je nismo imali ranije”, kaže ona. “Dala nam je priliku da odaberemo kako ćemo strukturirati naše radne dane.”
I sada kada su radnici iskusili tu razinu ravnoteže između posla i privatnog života, neće pristati na manje. Fraser dodaje: “Nakon pandemije, vidjeli smo povratak ljudi koji su vrlo glasno izražavali što su željeli i što su trebali, ne samo od uredske kulture, već i od šireg svijeta.”
Danas, kaže ona, radnici nisu sramežljivi u tome da pokažu “da žele biti doživljeni kao osoba u cijelosti – i to se odražava na njihovu fizičku lokaciju, način na koji poslodavci upravljaju, kakvu podršku dobivaju od njih i kako poslodavci integriraju tehnologije između doma i ureda kako bi ih podržali”.
Zaposlenici smatraju da uredska kultura jednostavno nije primjenjiva u svijetu koji je prvo usmjeren na rad od kuće ili na hibridni model, jer po njima tada fizički ured jednostavno počinje djelovati suvišno. Danas, kada radno mjesto ne služi kao središte uredske kulture kao što je nekad bilo, “tvrtke se stvarno muče s ponovnim definiranjem uloge ureda”, kaže Lewis Beck, voditelj radnog mjesta za Europu u CBRE-u.
Uredska kultura koja je nekada trebala oduševiti zaposlenike nema istu privlačnost kao nekada.
A i oni radnici koji su zainteresirani za – ili se pak moraju vratiti u urede ne traže pogodnosti koje su definirale uredsku kulturu prije 2020. godine. To je posebno čest slučaj kod mladih zaposlenika.
“Zovemo Generaciju Z ‘generacijom aktivista’, i vidimo kako zahtijevaju veću odgovornost”, kaže Fraser, ističući pogodnosti poput primjerice ekološki prihvatljivih opcija za grickanje i uredskih prostora koji pružaju više prilika za izgradnju zajednice u uredima.
Također napominje: “Primjećujemo povišena očekivanja u vezi s trenucima koji nemaju veze s poslom – dok su prije pandemije ljudi dolazili fokusirani na posao.”
Osim toga, budući da mladi ljudi čine sve veći dio radne snage, ne samo da nisu uzbuđeni zbog uredske kulture iz prošlosti – nego je nikada je nisu ni doživjeli.
“Nikada nisam upoznao uredsku kulturu koja nije bila na daljinu”, kaže 24-godišnji Jamie Masterson, specijalist digitalnog marketinga koji je ušao na američko tržište rada 2021. godine, usred pandemije Covid-19. “Čuo sam o ‘zabavnim’ aktivnostima u uredu – cool prostorima za odmor, stolovima za stolni tenis, takvim stvarima. I mislim da nisam nikad bio jako zaintrigiran time.”
Masterson, umjesto toga, više zanimaju opipljive beneficije poput plaće, zdravstvene zaštite i fleksibilnog slobodnog vremena.
Na kraju, nije ništa loše u zabavnim uredskim pogodnostima- ali ako tvrtka ne može podržati te pogodnosti opipljivim benefitima koji poboljšavaju život zaposlenika, propustit će priliku da privuče i zadrži talentirane zaposlenike.
“To je generacija koja je vrlo sposobna boriti se za vlastite potrebe”, kaže 32-godišnji Juan Franco, zamjenik direktora operacija koji radi u visokom obrazovanju. “I ako se tvrtka ne prilagođava njihovim potrebama, ne mogu očekivati da će ti zaposlenici biti sretni.”
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu