Onkološki lijekovi i dalje su glavni pokretač zarada vodećih svjetskih farmaceutskih kompanija, pokazuju njihova izvješća za prošlu godinu, a nastavak pozitivnog trenda očekuju i ove godine.

Britansko-švedska AstraZeneca – trenutno u žiži interesa javnosti zbog dubiozne učinkovitosti njezina cjepiva protiv COVID-19 među starijom populacijom – u četvrtak je objavila izvješće za 2020. koje je pokazalo rast prodaje za 10 posto na 25,8 milijardi dolara.

Neprofitna osnova

Samo u četvrtom tromjesečju, prihodi su narasli 12 posto te su prvi put “u mnogo godina” prešli 7 milijardi dolara. Zahvaljujući segmentu “novih lijekova”, dobit prije oporezivanja udvostručila se sa 1,54 milijarde dolara na 3,9 milijardi dolara.

Što se tiče cjepiva protiv koronavirusa C19VAZ razvijenim u suradnji sa sveučilištem Oxford, ono će biti plasirano na neprofitnoj osnovi “tijekom trajanja pandemije”. K tome, AstraZeneca je najavila da će za stalno na neprofitnoj osnovi plasirati cjepivo siromašnijim državama. Stoga brojke o zaradi na cjepivu nije uključila u financijsko izvješće.

Podatke o prodaji cjepiva kompanija će objavljivati odvojeno od prvog tromjesečja. Podsjetimo, stručnjaci su smatrali da će cjepivo AstraZenece i Oxforda donijeti preokret u borbi s pandemijom s obzirom na nisku cijenu od 2,5 eura po dozi te jednostavan prijevoz i skladištenje koje ne zahtijeva iznimno niske temperature poput Pfizerovog i Moderninog.

Međutim, s obzirom na nedovoljno podataka o učinkovitosti među starijima od 60 godina, dio europskih država preporučio je da se to cjepivo ne koristi pri imunizaciji starije populacije.

U međuvremenu je Južnoafrička Republika prvo suspendirala, a nakon toga i trajno obustavila korištenje AstraZenecina cjepiva nakon što je utvrdila da pruža vrlo slabu zaštitu od mutiranog soja koronavirusa koji se pojavio u toj državi.

S druge strane, kompaniji u prilog ide stav Svjetske zdravstvene organizacije da to cjepivo treba biti temelj globalne imunizacije.

Dok se šira javnost najviše zanima za cjepivo, temelj AstraZenecina poslovanja su onkološki i kardiološki lijekovi te lijekovi za dijabetes. Naime, onkološki lijekovi donijeli su lani prihod od 11,4 milijarde dolara što je 24 posto više nego godinu ranije.

Taj segment sudjeluje sa 43 posto u ukupnim prihodima kompanije. Dvoznamenkasti rast prihoda prvenstveno je zasluga skoka prodaje lijeka Tagrisso za 31 posto, nešto iznad očekivanja analitičara. Inače, Tagrisso je pojedinačno vodeći izvor AstraZenecinih prihoda.

Biofarmaceutski proizvodi bilježe rast prihoda za tri posto, na 7,10 milijardi dolara. Prihodi od prodaje imunoloških i respiratornih lijekova smanjeni su jedan posto, na 5,36 milijardi dolara. Što se tiče prognoza za ovu godinu, kompanija očekuje rast prihoda između 11 i 13 posto te brži rast temeljne dobiti po dionici (EPS) za približno 20 posto, između 4,75 i 5 dolara.

U 2020. EPS je porastao 15 posto, na 4,02 dolara. No, analitičari su očekivali EPS za 2021. od 5,10 dolara. Rast profitabilnosti ove godine za gotovo 40 posto očekuje i Pfizer koji je početkom mjeseca povećao prognoze prilagođene zarade pod dionici.

Umjesto raspona od 3 do 3,10 dolara, američki farmaceutski div sada očekuje dobit između 3,10 i 3,20 dolara po dionici. Prošle je godine Pfizer ostvario prilagođenu dobit od 2,22 dolara po dionici što je 16 posto više nego 2019. godine.

I u Pfizerovom slučaju segment onkoloških lijekova najveći je generator profitabilnosti. Taj je segment lani donio 10,9 milijardi dolara prihoda što je 21 posto više nego godinu ranije. Još veći skok od 29 posto bilježe lijekovi za rijetke bolesti koji su donijeli 2,9 milijardi dolara i pojedinačno su najmanji segment u strukturi Pfizerovih prihoda.

Ako se isključi utjecaj segmenta potrošačke zdravstvene njege te 154 milijuna dolara zarađenih na cjepivu protiv koronavirusa BNT162b2, prihodi od 41,9 milijardi dolara povećani su 8 posto.

Pfizer za ovu godinu očekuje da će od prodaje cjepiva uprihoditi čak 15 milijardi dolara. U tom bi slučaju cjepivo donosilo oko 25 posto prognoziranih prihoda za ovu godinu, u rasponu od 59,4 do 61,4 milijarde dolara.

Dvije milijarde doza

Pfizer, kao i ostali proizvođači cjepiva, ima problema s isporukom naručenih količina. Kako bi prevladao teškoće, nedavno je sklopio suradnju s francuskim farmaceutom Sanofijem koji će mu ustupiti svoje pogone u Njemačkoj kako bi se ubrzala proizvodnja.

Do kraja ove godine globalno bi moglo biti isporučeno dvije milijarde doza, najavio je Pfizer. Međutim, na američkom tržištu namjerava isporučiti 200 milijuna doza do svibnja, nešto ranije od prijašnjih najava koje su rok postavile u srpnju.

Pfizerova interna istraživanja pokazala su da britanski i južnoafrički soj imaju mali utjecaj na učinkovitost njegova cjepiva.

S druge strane, Johnson & Johnson (J&J) je objavio kako je njegovo cjepivo manje potentno ako se suoči s mutiranim sojevima. Ukupna učinkovitost J&J-ova cjepiva je 66 posto, pokazala su klinička ispitivanja, a 57 posto u slučaju južnoafričkog soja.

Inače, financijski analitičari mnogo očekuju od J&J-ova cjepiva s obzirom da mu je glavna prednost pred konkurentima što se daje samo u jednoj dozi i može se čuvati u običnom hladnjaku, pa je idealno za procjepljivanje zemalja u razvoju.

J&J je zahvaljujući skoku prodaje lijekova na recept preko 16 posto u četvrtom tromjesečju zabilježio prihode od 22,5 milijarde dolara, što je 8 posto više. U tom segmentu najviše su prihodu od 12,3 milijarde dolara doprinijeli onkološki lijekovi Darzelex, Imbruvica i Erleada te lijek protiv problema s imunitetom Stelara.

Za cijelu 2020. prihodi od 82,6 milijardi dolara porasli su 0,6 posto, ali je zbog troškova istraživanja i jednokratnih stavki dobit potonula. J&J-eva dobit po dioni smanjila se 7,5 posto na 8,03 dolara.