Tropske šume apsorbiraju ugljik i vitalni su saveznik u borbi protiv klimatskih promjena, ali su i najviše opustošene krčenjem.

Visoke stope gubitka tropskih šuma ostaju “neumoljivo dosljedne” unatoč tome što su se države zadnjih godina obvezale zaštititi te ugrožene okoliše, rekli su istraživači sa Svjetskog instituta za resurse (WRI) i Sveučilišta Maryland.

Oko 3,7 milijuna hektara primarne tropske šume – površine gotovo veličine Butana – izgubljeno je prošle godine, rekli su.

“Impresivno” smanjenje u Brazilu i Kolumbiji “uvelike je neutralizirano povećanjem” gubitka tropskih šuma na drugim područjima, rekla je Mikaela Weisse iz WRI-a, neprofitne istraživačke organizacije.

“Svijet je napravio dva koraka naprijed, dva koraka nazad kada je riječ o gubitku šuma prošle godine”, rekao je Weisse, direktor WRI-jevog Global Forest Watcha, koji koristi satelitske snimke kao pomoć u analizi.

Usredotočili su se na tropske šume zbog njihove posebne osjetljivosti na krčenje šuma i sposobnosti skladištenja ugljika, te su razmotrili različite uzroke uništenja, uključujući poljoprivredu, sječu i požare.

U Amazoniji 2023. smanjen gubitak šuma 

Brojke za 2023. znače pad od devet posto u gubitku šuma u usporedbi s 2022., ali općenito, stope jedva da su se pokolebale u odnosu na vrhunce zadnjih godina, kažu istraživači.

Osim što upijaju ogromne količine ugljika, tropske šume štite tlo, u njima živi većina svjetskih biljnih i životinjskih vrsta te filtriraju zrak i vodu.

Ali bilo je dobrih vijesti iz Brazila, koji je izgubio 36 posto manje prašume nego godinu prije – što je najniža razina od 2015.

To “dramatično” smanjenje gubitka bilo je najizraženije u Amazoniji, prašumi toliko velikoj da pohranjuje ekvivalent emisija ugljičnog dioksida za oko 20 godina.

Istraživači kažu da se to poklopilo s prvom godinom predsjednika Luiza Inacia Lule da Silve, koji je obećao obraniti Amazoniju i obnoviti zaštitu šuma nakon što je bivši čelnik Jair Bolsonaro odbacio zaštitu okoliša.

Međutim, postojale su razlike diljem zemlje, s vrlo jasnim poboljšanjem u Amazoniji, ali pogoršanjem u Cerradu, srcu brazilske poljoprivredne industrije.

U Kolumbiji, gdje je predsjednik Gustavo Petro pokušavao pregovarati o miru s naoružanim skupinama, otprilike se 50 posto smanjio gubitak šuma u godinu dana.

Očuvanje šuma bilo je “izričit cilj” ovih mirovnih pregovora, rekao je Weisse.

Idemo u krivom smjeru

“Podaci za 2023. pokazuju da zemlje mogu smanjiti stope gubitka šuma kada za to ima političke volje. Ali također znamo da se napredak može pokrenuti kada se politički vjetrovi promijene”, rekao je Rod Taylor, globalni direktor šuma u WRI.

Nasuprot tome, u Boliviji je već treću godinu zaredom gubitak šuma rekordan, dijelom zbog prenamjene zemljišta za rastuću industriju soje.

Poljoprivreda je također odigrala veliku ulogu u naglom povećanju uništavanja šuma u Laosu – gdje je zemlja pod pritiskom zbog ulaganja i potražnje iz Kine – i Nikaragvi, kažu istraživači.

Demokratska Republika Kongo, u kojemu je golemi bazen Konga koji apsorbira više ugljika nego što ga ispušta, izgubila je više od pola milijuna hektara prašume još jednu godinu zaredom.

Izvan tropskih područja šumski požari prouzročili su goleme gubitke drveća, osobito u Kanadi koja je doživjela rekordne požare.

Taylor je rekao da je ovo druga godina potpunih godišnjih podataka o gubitku šuma otkako se više od 140 zemalja složilo na klimatskom samitu COP26 zaustaviti i preokrenuti trendove u deforestaciji do 2030. godine.

Ali krčenje šuma bilo je gotovo 2 milijuna hektara iznad razine potrebne za postizanje ovog cilja, rekao je Taylor.

“Jesmo li na putu da zaustavimo deforestaciju do 2030.? Kratak odgovor? Ne… daleko smo od puta i idemo u krivom smjeru”, rekao je.