Dok vodeći svjetski lanac brze hrane bilježi solidnu potražnju za hamburgerima od mesa načinjenog od biljnih proteina, analitičari ističu kako globalni podaci pokazuju da se potražnja za takvom hranom brzo “ispuhuje”.

To bi trebao biti signal upozorenja za investitore čiju pažnju kompanije iz tog sektora i dalje privlače. Tako su proizvođači umjetnog mesa lani privukli 3 milijarde dolara ulaganja, 74 posto više nego godinu ranije. Kako prenosi CNBC, analitičari ističu kako je McDonald’sov hamburger od biljnih proteina popularniji od prvotnih očekivanja.

Veći interes od očekivanja
Div brze hrane započeo je testiranje interesa potrošača u studenom na osam lokacija. Sredinom veljače McDonald’s planira proširiti ponudu na dodatnih 600 lokacija, ponajviše u širem području San Francisca i Dallasa.

Michael Lavery, analitičar tvrtke Piper Sandler, u bilješci klijentima istaknuo je kako je kompanija prodala tri puta više McPlant hamburgera od prvotnih prognoza. Lavery je izračunao da je po jednom restoranu McDonald’s prodavao dnevno oko 70 hamburgera koje kompanija nudi u suradnji s tvrtkom Beyond Meat.

Za usporedbu, McDonaldsov restoran u SAD-u u prosjeku dnevno prodaje 110 Big Macova. Iako se radi o vrlo malom uzorku, Lavery smatra kako to pokazuje da je zanimanje i želja da se proba takva hrana među potrošačima veći od očekivanja, što bi se trebalo vrlo pozitivno odraziti na prihode Beyond Meata.

Taj analitičar ocjenjuje da će prihodi te kompanije dobiti poticaj između 75 i 100 milijuna dolara godišnje zbog uspjeha hamburgera McPlant. Lavery smatra da bi prodaja na više lokacija mogla rezultirati udjelom McPlanta u ukupnoj McDonald’sovoj prodaji između 8 do 10 posto. Prevedeno u brojke, radilo bi se o prihodima između 170 i 215 milijuna dolara.

Za Beyond Meat lansiranje hamburgera od njihova mesa od biljnih proteina na nacionalnoj razini bit će velika prilika za impresioniranje potrošača. Međutim, analitičari s Wall Streeta nisu previše oduševljeni dionicom te kompanije, smatrajući da se nalazi pod pritiskom sve veće konkurencije i pada prodaje u trgovinama.

U proteklih godinu dana vrijednost dionica Beyond Meata stropoštala se 66 posto, čime se tržišna kapitalizacija spustila s rekordnih 15 milijardi dolara sve do 4 milijarde dolara. U istom razdoblju dionica McDonald’sa narasla je 17 posto, čime se tržišna vrijednost popela na 195 milijardi dolara.

Odgovor burze na Beyond Meat možda ima utemeljenje u podacima koji sugeriraju da je potražnja za takvim pripravcima koji imitiraju teksturu, miris i okus mesa već dosegnula vrhunac.

Nakon skoka prodaje od 46 posto u 2020. – na što je utjecalo i zaključavanje zbog pandemije koronavirusa – prodaja u SAD-u prošle je godine pala 0,5 posto, pokazuju podaci tvrtke SPINS koje prenosi Financial Times.

Što se tiče Velike Britanije, podaci Kantara također pokazuju pad u drugom polugodištu, iako je prosinac donio određeni oporavak.

“Vjerojatno smo imali neku vrstu euforičnog ciklusa u kojem je golema količina potrošača željela probati takvu hranu jednom ili dva puta. To je pokrenulo vrlo brzi rast”, smatra Will Hayllar, partner u tvrtki OC&C Strategy Consultants.

Nemalo iznenađeni
Takvo usporavanja rasta mnoge je u sektoru umjetnog mesa ostavilo u nemalom iznenađenju. Mnogi od njih smatrali su da će rast zabrinutosti zbog klimatskih promjena – a krčenje šuma zbog uzgoja stoke negativno utječe na klimu – te ugljični otisak mesne industrije (15 posto udjela u globalnim emisijama ugljičnog dioksida) djelovati kao glavni pokretač potražnje.

Stvoreno uz pomoć biotehnologije, umjetno meso nudi mogućnost smanjenja unosa mesa u prehrani, a bez žrtvovanja starih prehrambenih navika.

Arlin Wasserman, osnivač konzultantske tvrtke za prehrambenu industriju Changing Tastes, pojašnjava kako je meso od biljnih proteina imalo “veliku audiciju” tijekom pandemije što je 2020. izazvalo veliki skok prodaje.

No, dugoročni trend ne ide u prilog takvoj vrsti hrane, smatra Wasserman, posebno u SAD-u. On upire prstom u dugi popis sastojaka koji se koriste za proizvodnju takvog mesa, a koji su većini običnih potrošača relativno nepoznati. A to odaje dojam da se radi o visokoprerađenoj hrani što može djelovati odbojno dobrom dijelu kupaca.

Primjerice, bjelančevine u takvom mesu dolaze od soje, grahorica, gljiva, krumpira ili riže. Boja crvenog mesa dobiva se od prirodnih pigmenata izvučenih iz cikle, a za sočnost se dodaju aditivi poput bljinih ulja od suncokreta ili kokosa.

Takvom pripravku dodaju se vitamini i minerali koji se prirodno nalaze u mesu. “Potrošači mogu to kupiti jednom, no kada pročitaju deklaraciju, neće tako brzo opet kupiti umjetno meso”, kaže Wasserman.

U anketi koju je proveo Changing Tastes na uzorku od 3000 ispitanika, njih 40 posto je reklo da ne kupuje ili neće u budućnosti kupovati umjetno meso, iako 39 posto tvrdi da bi voljelo smanjiti unos crvenog mesa.