Umjesto gotovinom, ruska središnja banka mogla bi isplatiti strane tvrtke koje napuštaju Rusiju u posebnim obveznicama vezanim za zamrznutu rusku imovinu u inozemstvu, rekla je u četvrtak guvernerka Elvira Nabiullina.

Žele li kompanije iz “neprijateljskih zemalja”, koje su Moskvi uvele sankcije zbog invazije na Ukrajinu, prodati imovinu u Rusiji, transakciju mora odobriti komisija ruske vlade. Tamošnje ministarstvo financija istaknulo je da takve transakcije podliježu strogim ograničenjima i kontroli središnje banke, podsjeća Reuters.

Guvernerka Nabiullina izjavila je u četvrtak da razmatraju plan prema kojem se strane tvrtke ne bi isplaćivalo u gotovini već u posebnim obveznicama, vezanim za rusku imovinu, zamrznutu u inozemstvu. “Inicijativu treba razraditi, ali bi u osnovi mogla biti mjera zaštite ruske imovine zamrznute u inozemstvu”, rekla je Nabiullina.

Mogući problemi
Sankcije su zamrznule zlatne i devizne rezerve Ruske Federacije u vrijednosti od oko 300 milijardi dolara, izjavila je svojedobno ruska guvernerka, prema navodima ruske novinske agencije TASS. Ipak, Nabiullina je upozorila i na moguće probleme koje plan donosi.

“Vezivanje obveznica za zamrznutu imovinu može dovesti do otkrivanja informacija o našim rezervama i njihovoj strukturi, a to ne bismo željeli”, rekla je ruska guvernerka. Osim toga, teško nas se može natjerati da izdamo te obveznice, a teško je i natjerati strane regulatore da ‘puste’ zamrznutu imovinu, iako bi vlasnici obveznica bili njihovi građani”, pojasnila je, prema TASS-ovom izvješću.

Ruska središnja banka spremna je ipak razmotriti tu mogućnost. Imovina je zamrznuta, ali njezin “jurisdikcijski imunitet” nije osporen, naglasila je, dodavši i da je još otvoreno pitanje što bi ruska središnja banka dobila zauzvrat.

U međuvremenu, ruski proračun u prvom kvartalu godine ostvario je 2,4 trilijuna rubalja manjka (29 milijardi dolara) zbog rasta potrošnje i pada prihoda od prodaje energenata.

Raste vojna proizvodnja
U istom tromjesečju 2022. Rusija je zabilježila suficit od 1,13 trilijuna rubalja, no financiranje rata u Ukrajini i efekt zapadnih sankcija ostavili su traga na državnoj blagajni. Rusko ministarstvo financija prošle je godine prestalo objavljivati ​​mjesečne podatke o izvršenju proračuna.

Potrošnja je porasla 34 posto tijekom prvog kvartala, na 8,1 trilijuna rubalja. Rastuća vojna proizvodnja i ogromna državna potrošnja potpomogle su industrijski rast i ublažili udar na gospodarstvo invazije na Ukrajinu. Iako je u ožujku rast potrošnje usporio, na godišnjoj razini je porastao 4,2 posto.

arUkupni prihodi države pali su više od petinu u tromjesečju u usporedbi s 2022. na 5,7 trilijuna rubalja, ponajviše zahvaljujući 45-postotnom padu prihoda od energenata, na 1,64 trilijuna rubalja, pokazuju podaci. Cilj Moskve je ostvariti 2-postotni manjak proračuna, no mnogi analitičari sumnjaju da će deficit biti veći.