Norveški državni mirovinski fond objavio je da je u prvoj polovini godine ulaganjima povećao mirovinsku štednju građana za 111 milijardi dolara, upozorivši ujedno da bi podizanje kamatnih stopa zbog inflacije moglo donijeti velike gubitke.

Fond ulaže prihod od prodaje nafte u dionice, obveznice i nekretnine, trenutno upravlja imovinom ukupne vrijednosti 1.400 milijardi dolara i najveći je u svijetu.

Na kraju lipnja dionički portfelj činio je je 72,4 posto ulaganja, obveznički 25,1 posto, a fond nekretnina 2,4 posto. Nedavno su formirali i portfelj obnovljivih izvora energije, čiji je udio u ukupnim ulaganjima sredinom ove godine iznosio 0,1 posto

U prvoj polovini ove godine fond je ulaganjima uprihodio 990 milijardi norveških kruna (111 milijardi dolara), uz prinos od 9,4 posto, zahvaljujući snažnom rastu cijena dionica u prvom redu energetskih, financijskih i tehnoloških tvrtki, navodi se u priopćenju objavljenom u srijedu.

To znači da su u prvih šest ovogodišnjih mjeseci iznos mirovinske štednje svake građanke i građanina Norveške, uključujući djecu, povećali za 20 tisuća dolara.

Čelnik fonda ukazao je ipak na oblake na horizontu, upozorivši da bi naznake inflacije u plaćama, vozarinama i cijenama sirovina mogle rezultirati znatno višim kamatnim stopama širom svijeta.

“U cjelini gledano, visoke kamatne stope negativno će utjecati na portfelj fonda preko tržišta obveznica i tržišta dionica istodobno”, izjavio je u srijedu za Reuters izvršni direktor fonda Nicolai Tangen nakon predstavljanja rezultata u prvoj polovini godine.

Do sada je pad u obvezničkom portfelju obično bio uravnotežen rastom u dioničkom portfelju i obratno, a ovaj puta oba bi portfelja mogla istodobno bilježiti pad, objasnio je Tangen.

“Mogli bismo svjedočiti padu (vrijednosti ukupnog portfelja) kakav nismo vidjeli nikad dosad”, upozorio je, ne želeći navesti konkretne brojke.

Najlošiji tromjesečni rezultat fond je zabilježio u prvom tromjesečju prošle godine, na početku pandemije, kada su im ulaganja donijela gubitak od 153 milijardi dolara, podsjeća Reuters.

Tangen je rekao da bi mogli skratiti razdoblje ulaganja u neke obvezničke portfelje ili smanjiti udio dioničkog portfelja, ali nije želio reći jesu li već poduzeli konkretne korake ili ih tek razmatraju.

Općenito gledano, nemamo baš puno manevarskog prostora, naglasio je.

“Naše su ruke vezane činjenicom da smo dugoročni ulagač.”