Unatoč pritiscima na financiranje, globalna ulaganja u čistu energiju trebala bi ove godine dosegnuti gotovo dvostruko više od iznosa predviđenog za fosilna goriva, uz pomoć poboljšanja opskrbnih lanaca i nižih troškova za čiste tehnologije, navodi se u novom izvješću Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Očekuje se da će ukupna ulaganja u energiju u cijelom svijetu po prvi put premašiti tri bilijuna dolara, od čega će gotovo dva bilijuna dolara biti usmjereno ka čistim tehnologijama – uključujući obnovljive izvore energije, električna vozila, nuklearnu energiju, mreže, skladištenje, goriva s niskim emisijama, poboljšanja učinkovitosti i toplinske pumpe.

Ostatak, nešto više od bilijuna dolara, odnosi se na ugljen, plin i naftu. Prošle godine kombinirano ulaganje u obnovljivu energiju i mreže prvi je put premašilo iznos potrošen na fosilna goriva.

Međutim, novo izvješće upozorava da još uvijek postoje velike neravnoteže i nedostaci u tokovima ulaganja u energiju u mnogim dijelovima svijeta. Ističe nisku razinu potrošnje čiste energije u gospodarstvima u nastajanju i razvoju (izvan Kine), koja će po prvi put premašiti 300 milijardi dolara – predvođeni Indijom i Brazilom.

Ipak, to čini samo oko 15 posto globalnih ulaganja u čistu energiju, daleko ispod onoga što je potrebno za zadovoljenje rastuće potražnje za energijom u mnogim od tih zemalja, gdje visoka cijena kapitala koči razvoj novih projekata.

“Ulaganje u čistu energiju postavlja nove rekorde čak i u izazovnim gospodarskim uvjetima, naglašavajući zamah novog globalnog energetskog gospodarstva. Za svaki dolar koji danas odlazi na fosilna goriva, gotovo dva dolara se ulažu u čistu energiju”, rekao je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol.

“Porast potrošnje čiste energije podupire snažna ekonomija, kontinuirano smanjenje troškova i razmatranja energetske sigurnosti. Ali postoji i snažan element industrijske politike, jer se velika gospodarstva natječu za prednost u novim lancima opskrbe čistom energijom. Mora se učiniti više kako bi se osiguralo da ulaganja dopru do mjesta gdje su najpotrebnija, posebno u gospodarstva u razvoju gdje danas postoji ozbiljan nedostatak pristupa pristupačnoj, održivoj i sigurnoj energiji”, poručio je Birol.

Ugljen najviše od 2015.

Kada je 2015. postignut Pariški sporazum, kombinirana ulaganja u obnovljive izvore energije i nuklearnu energiju za proizvodnju električne energije bila su dvostruko veća od iznosa za proizvodnju energije iz fosilnih goriva.

U 2024. to bi trebalo deseterostruko porasti, ističe izvješće, pri čemu solarna energija (PV) predvodi transformaciju energetskog sektora. Trenutno najviše novca ide u solarnu energiju i to više nego u sve druge tehnologije za proizvodnju električne energije zajedno. Ove godine ulaganja u solarnu energiju trebala bi, potaknuta padom cijena modula, porasti na 500 milijardi dolara.

Najveći udio ulaganja u čistu energiju u 2024. trebala bi činiti Kina, dosegnuvši procijenjenih 675 milijardi dolara. To je rezultat snažne domaće potražnje u tri industrije – solarne, litijskih baterija i električnih vozila. Slijede Europa i Sjedinjene Države s ulaganjima u čistu energiju od 370, odnosno 315 milijardi dolara.

Ova tri velika gospodarstva sama čine više od dvije trećine globalnih ulaganja u čistu energiju, naglašavajući razlike u međunarodnim tokovima kapitala u energiju. Očekuje se da će globalna ulaganja u naftu i plin ove godine porasti za sedam posto te doseći 570 milijardi dolara, slično kao 2023.

Rast potrošnje u 2023. i 2024. uglavnom je posljedica nacionalnih naftnih kompanija na Bliskom istoku i u Aziji. Izvješće utvrđuje da su ulaganja u naftu i plin u 2024. općenito usklađena s razinama potražnje koje su 2030. implicirane današnjim postavkama politike, ali daleko veće od projiciranih u scenarijima koji pogađaju nacionalne ili globalne klimatske ciljeve.

Ulaganja naftnih i plinskih tvrtki u čistu energiju dosegla su lani 30 milijardi dolara, što čini samo četiri posto ukupne kapitalne potrošnje industrije, navodi se u izvješću. Ulaganja u ugljen također rastu, s više od 50 gigavata novih elektrana na ugljen odobrenih u 2023., najviše od 2015.

Birol: Potrebna su ulaganja u gospodarstva u razvoju gdje postoji ozbiljan nedostatak pristupa održivoj energiji.

Distribucija i skladištenje

Uz ekonomske izazove, značajno ograničenje prijelaza na čistu energiju, su mreže i skladištenje električne energije. No, potrošnja na mreže raste i trebala bi dosegnuti 400 milijardi dolara 2024., nakon što je između 2015. i 2021. zapela na oko 300 milijardi dolara godišnje.

Povećanje je uglavnom posljedica novih političkih inicijativa i financiranja u Europi, Sjedinjenim Državama, Kini i nekima zemljama Latinske Amerike. Ulaganja u skladištenje baterija trebala bi dosegnuti 54 milijarde dolara, iako su ulaganja u ekonomijama u razvoju minimalna u usporedbi s naprednim ekonomijama i Kinom. Za svaki dolar uložen u pohranu baterija u naprednim gospodarstvima i Kini, samo je jedan cent uložen u druga gospodarstva u nastajanju i razvoju.

Povećanje ulaganja u čistu energiju potaknuto je ekonomskim, sigurnosnim i političkim čimbenicima, ali potrebni su daljnji napori kako bi se sredstva usmjerila u regije koje najviše trebaju održiva energetska rješenja.