Unatoč tome što je nakon prvog vala sankcija Zapada prema Rusiji popustio elan za pooštravanjem kazni Moskvi zbog aneksije Krima, novonastala situacija akcentirala je pitanje kojeg su u Europi, a posebno u Njemačkoj itekako svjesni. Naime, Stari kontinent gotovo je u potpunosti ovisan o ruskim energentima, ponajprije plinu i to se uskoro neće promijeniti. Unatoč tome što se SAD busa golemim kapacitetima za izvoz plina iz škriljevca pravo stanje stvari je da je ta država još porilično daleko od toga da postane ozbiljan izvoznik plina, a kamoli da može adekvatno paririati Rusiji u Europi.

Uspavani Amerikanci
Pokazuje to i, kako piše The Financial Times, što se u SAD-u trenutačno radi na samo jednom projektu izvoznog terminala za tekući ukapljeni plin (LNG), a s obzirom, na regulatorne prepreke i protivljenje američkih zaštitara okoliša, čini se da se uskoro ta situacija neće promijeniti. Zorno to ilustriraju primjeri dva postrojenja za izvoz plina Cameron LNG u Louisiani i Freeport LNG-a u Teksasu. Iako se očekivalo kako će oba postrojenja do kraja prošle godine osigurati sve potrebne dozvole tek su ove godine dobili preliminarne studije utjecaja na okoliša pa su pred njima još mjeseci pregovora prije nego što počnu izvoziti plin. Još veća kašnjenja se očekuju s postrojenjem Cove Point u Marylandu, koje će tek u svibnju dobiti procjenu utjecaja na okoliš.

U ovakvoj situaciji Europljani sve glasnije razmišljaju o donedavno svetogrnoj temi, odnosno o tome da i sami počnu eksploatirati plin iz škriljevca. Naime ta je metoda u EU, koji se diči svojim pristupom zaštite okoliša i povećanja udjela obnovljive energije, krajnje kontroverzna zbog načina na koji se plin izlučuje iz škriljevca. U postupku poznatom kao hidrauličko frakturiranja pod visokim tlakom se škriljevac upumpavaju kemikalije i velike količine vode, koje oslobađaju u stijenama zarobljen plin. S tom metodom je problematično to što može izazvati velika onečišćenja podzemnih voda.

Može iz Kanade
No prilikom prošlotjednog  posjeta kanadskog premijera Stephana Harpera ovog tjedna Njemačkoj, kancelarka Angela Merkel najavila je preispitivanje smjernica njemačke energetske politike u budućnosti. Kako javlja Deutsche Welle Mjesto i vrijeme objave ove, pomalo senzacionalne vijesti, ukazuje na to u kojem će se smjeru ići. Kanada je jedan od najvećih svjetskih proizvođača energenata i Njemačka bi se u budućnosti, unatoč svim započetim megaprojektima poput Baltičkog plinovoda, polako mogla okretati izvorima energije koji se ne nalaze unutar Putinovog carstva. Kanada se tu čini kao idealan partner. Problem, posebno u Njemačkoj, jest u tome što Kanada svoje energetsko čudo zasniva uglavnom zahvaljujući hidrauličkom frakturiranju, koje je u najvećem europskom gospodarstvu i dalje tabu. Ova metoda ovdje ima mnogo neprijatelja i to ne samo zaštitnika okoliša nego i mnogih interesnih skupina od poljoprivrednika pa sve do pivara koji strahuju po imidž svog piva čiji najjači adut je upravo besprijekorna njemačka voda koju bi frakturiranje moglo zagaditi. 

Laskanje tradiciji
No kriza oko Krima i zahlađenje odnosa s Moskvom mijenjaju ovaj tvrdokorni stav. I prije je jedan od glavnih argumenata pobornika frakturiranja bio manja ovisnost od ruskog plina. Dok se od političke kreme dosad nitko nije htio kockati s frakturiranjem, u posljednje vrijeme su se zaredali istupi vladinih političara iz demokršćanskog tabora koji sada  tu metodu smatraju najozbiljnijom alternativom. Predsjednik gospodarskog odbora Bundestaga i član Merkeličine Unije CDU/CSU Peter Rammsauer traži da se u Njemačkoj opcija uporbe frakturiranja svakako drži otvornom. Također ukazao je na pomalo licemjeran pristup Njemačke koja je spremna u povećanom obujmu uvoziti plin iz Kanade gdje se on proizvodi upravo u Njemačkoj omraženom metodom. "Kada bi plin iz škriljevca bio otrov, tada ga ne bi smjeli uvoziti ni iz drugih zemalja", zaključio je Rammsauer u razgovoru za Welt am Sonntag.Kako javlja Deutsche Welle komentator Westdeutsche Allgemeine Zeitunga otišao je i korak dalje pa je pozivajući se na rudarsku tradiciju Njemačke poručio kako bi njemački inženjeri sigurno mogli hidrauličko frakturiranje učiniti manje opasnim po okoliš, a da je pritom i dalje isplativo.

Američka priča

Nova ekonomska karta

Energetska revolucija koju je u SAD potaknula eksploatacija plina iz škriljevca već je prošle godine potaknula bum u području zapadno od Mississippija. Tako je Sjeverna Dakota lani postala država s najvećim rastom prihoda, i to od čak 7,6 posto. Također smanjenje uvoza energenata i povećanje njihovog izvoza smanjili su deficit američke robne razmjene na najnižu razinu od 1997. godine. Zanimljivo je i što je Houston u Teksasu 2012. godine  pretekao New York kao najveće izvozno čvorište, ponajprije zbog izvoza energenata, a iako se čekaju službeni podaci čini se da je lani tu poziciju dodatno ojačao.