Tri mjeseca nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, rat i rizici koje on predstavlja za svjetsku ekonomiju i proces globalizacije bit će u središtu Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu koji je jučer započeo.

Skup se vraća se u švicarsko zimovalište nakon dvije godine, zbog pandemije koronavirusa. Prošle godine, tradicionalni godišnji sastanak održan je online, a varijanta omikron ove ga je godine ponovno pomakla, sa siječnja na svibanj.

Govor Zelenskog
“Naše prve misli idu prema ratu u Ukrajini”, rekao je utemeljitelj WEF-a Klaus Schwab predstavljajući program ovogodišnjeg skupa.

U središtu godišnjeg sastanka bit će krize – rat u Ukrajini, pandemija koronavirusa i klimatske promjene dominirat će sastankom koji će se održati od ponedjeljka do četvrtka. Među ostalim, sudionici će raspravljati i o posljedicama rata na opskrbne lance, na opskrbu energijom i na sigurnost hrane.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij trebao bi prvi održati govor virtualnim putem. Očekuje se da gosti foruma budu gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko i njegov brat Vladimir.

Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck u ponedjeljak ujutro govorio je pred sudionicima u sklopu panel rasprave o tomu na koji način Njemačka kani postati manje ovisna o ruskoj energiji. U četvrtak bi u Davosu govor trebao održati i njemački kancelar Olaf Scholz.

Na četverodnevnom skupu u švicarskim Alpama gotovo 2500 sudionika iz politike i gospodarstva raspravljat će o rješenjima međunarodnih problema. Moto ovogodišnjeg skupa je “Povijest na prekretnici: Vladine politike i poslovne strategije”.

“Naš glavni zahtjev prema svijetu je: nemojte prestati podržavati Ukrajinu”, rekla je novinarima u nedjelju Ivana Klimpuš, ukrajinska parlamentarka koja je doputovala u Davos, pozivajući da se ne dopusti da Rusija ponovno povede novi rat, protiv bilo koga u regiji.

“Treba nam oružje, više od bilo čega drugoga”, rekla je druga ukrajinska zastupnica u Davosu, Anastasia Radina. U svjetlu sankcija nametnutih Rusiji, WEF je tu zemlju ove godine isključio s godišnjeg sastanka.

Tenzije Kine i SAD-a
Geopolitički potres koji je izazvao napad na Ukrajinu, u kombinaciji s poremećajem u opskrbnim lancima uzrokovanih pandemijom te sve pogoršanijim ekonomskim prognozama vodeće ljude svjetskih kompanija i investitore ostavlja u nedoumici kada je riječ o strateškim odlukama, navodi Financial Times pozivajući se na razgovore s čelnicima kompanija.

“Tenzije između Kine i SAD-a ubrzane su pandemijom te sada ruskom invazijom na Ukrajinu”, kaže José Manuel Barroso, predsjednik Goldman Sachs Internationala i nekadašnji čelnik Europske komisije.

Približavanje proizvodnje sjedištima kompanija, renacionalizacija i regionalizacija postale su najnoviji trendovi za kompanije, usporavajući dinamiku globalizacije. “Globalizacija se suočava s preprekama nacionalizma, protekcionizma, šovinizma ako želite, čak i ponekad ksenofobije i po mom sudu, nejasno je tko će pobijediti”, dodao je Barroso.

Još od pada Berlinskog zida geopolitika je bila u drugom planu kada je riječ o ulaganjima, ističe Charles Kaye, izvršni direktor Warburg Pincusa, jednog od najvećih svjetskih investicijskih kompanija. Sada je geopolitika u središtu investicijskih odluka, kaže Kaye.

Polemika o deglobalizaciji među kompanijama sve je užarenija posljednjih tjedana. Spominjanje skraćivanja lanaca opskrbe na najvišoj je razini u razgovorima čelnika kompanija s dioničarima i financijskim analitičarima još od 2005., prema podacima tvrtke Sentineo. ta će tema biti i pri vrhu agende ovogodišnjeg WEF-a.

Christophe Weber, izvršni direktor Takede, najveće azijske farmaceutske kompanije, smatra da je era globalizacije temeljene na izdvajanju proizvodnje radi rezanja troškova došla kraju.

Weber kaže kako će farmaceuti nastaviti tražiti rast na međunarodnim tržištima, posebice u Kini zbog njezina visokog potencijala. Međutim, fokus kompanija seli se prema održivijim oblicima globalizacije, dodao je Weber.