Udar skoka cijena bit će najvidljivija posljedica eskalacije ukrajinske krize na europsko gospodarstvo, ako Kremlj odgovori odmazdom na novi paket zapadnih sankcija.

Kako stoji u Reutersovoj analizi, posljedice ukrajinske krize mogu se osjetiti u cijelom nizu gospodarskih aspekata, od rasta cijena energenata i hrane do ekonomskih sankcija koje mogu narušiti povjerenje investitora.

Na to se nedavno osvrnula i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde izjavivši kako su se “geopolitički oblaci” nadvili nad europskim gospodarstvom.

Prelijevanje efekta
Izbijanje bilo kakvog oružanog sukoba između Rusije i Ukrajine, čak i ograničenog opsega, vjerojatno bi izazvao trenutni i brzi skok cijena energije i hrane.

Države Europske unije od Rusije kupuju 41 posto ukupno uvezenog plina te 27 posto nafte, prema podacima EU-a.

Stoga bi bilo kakvo ograničenje opskrbe brzo dovelo do viših cijena energenata. Efekt bi se brzo prelio na cijelo gospodarstvo, od viših cijena grijanja i prijevoza do skupljeg transporta robe i energije za poduzeća.

Proizvodnja hrane također bi bila ugrožena jer je prirodni plin glavna sirovina za proizvodnju umjetnih gnojiva. Stoga bi se više cijene plina zasigurno prelile na poskupljenje poljoprivrednih proizvoda.

K tome, Ukrajina je samo prošle godine izvezla 33 milijuna tona žitarica, pa bi izbijanje oružanog sukoba zasigurno donijelo poremećaj na svjetskom tržištu hrane.

Kada se sve zbroji, Bank of America procjenjuje da bi eskalacija ukrajinske krize stopu inflacije u eurozoni u 2022. mogla povećati za jedan postotni bod, na 4 posto.

Što se tiče bilateralne trgovine, situacija je nešto bolja jer europske i ruske kompanije još od 2014. i sankcija zbog ruske aneksije Krima posluju u izvanrednim okolnostima.

Europski izvoz u Rusiju vrijedi 79 milijardi eura, pokazuju podaci Eurostata za 2020. godinu što je 0,6 posto BDP-a Europske unije. Europske kompanije u Rusiju pretežno izvoze strojeve i automobile te kemijske proizvode i industrijsku robu.

Među pojedinim državama, Njemačka je najveći izvoznik, ali i uvoznik dok značajnu vrijednost trgovine s Rusijom imaju i Nizozemska, Poljska, Italija, Belgija i Francuska.

Ekonomisti smatraju da bi pogoršanjem geopolitičke situacije europske kompanije brzo pronašle alternativne kupce, kao što su se prilagodile nakon uvođenja sankcija 2014. godine. No, to je dovelo do prepolovljavanja vrijednosti izvoza eurozone u Rusiju.

Samo mali dio
EU je i veliki strani ulagač u Rusiju s izravnim ulaganjima od 311,4 milijarde eura zabilježenih 2019. godine. S druge strane, ruske investicije u EU dosegle su 136 milijardi eura. Ovisno o jačini novih sankcija i ruskog odgovora na njih, moguće je i da cjelokupna europska ulagačka prisutnost u Rusiji bude narušena.

“Na papiru se to čini mnogo, no to je samo maleni dio ukupnih izravnih stranih ulaganja europskih kompanija”, ističe Daniel Gross, direktor briselskog think-tanka CEPS. Gross dodaje kako su male šanse da će se ruska vlada odlučiti na oduzimanje tvornica u vlasništvu europskih kompanija.

U svakom slučaju, utjecaj ukrajinske krize bio bi nesumnjivo negativan za europsko gospodarstvo. Više cijene energenata najteže podnose kućanstva s nižim prihodima, pa bi dodatno poskupljenje prisililo vlade na uvođenje subvencija što bi bio dodatni pritisak na proračunske rashode, već ionako povećane zbog pandemijskih mjera pomoći gospodarstvu.