Promjene koje je pandemija koronavirusa donijela na globalnom tržištu rada značit će i da će se stotinjak milijuna ljudi u zapadnim državama morati prekvalificirati s obzirom da uskoro možda neće biti potrebe za njihovim sadašnjim zanimanjima.

Kako piše Reuters, koronavirus preoblikuje europsko tržište rada i motivira dio radnika na promjenu zanimanja jer je upitno hoće li za njima u bliskoj budućnosti biti potrebe.

Automatizacija i internet

Europski model slanja radnika na prisilni dopust dok traje zatvaranje gospodarskih aktivnosti radi suzbijanja širenja zaraze rezultirao je manjim rastom nezaposlenosti nego u SAD-u. Međutim, dobar dio radnika pribojava se što će biti nakon ponovnog otvaranja gospodarstva.

Procjene konzultantske tvrtke McKinsey govore da će u razvijenim gospodarstvima oko 100 milijuna radnika morati promijeniti zanimanje u idućih 10 godina. To je 25 posto više radnika od procjena objavljenih prije izbijanja pandemije bolesti COVID-19.

Izazov predstavlja i veća automatizacija te korištenje interneta u radu što znači da će radnici morati unaprijediti svoje postojeće informatičke vještine brzinom koja u prošlosti još nije zabilježena.

U tom kontekstu u većoj su prednosti zaposleni jer imaju pristup internim edukacijama unutar kompanija u kojim rade. Češka konfederacija poslodavaca i poslovnih udruga očekuje da će broj polaznika tečajeva prekvalifikacije samo ove godine skočiti za 10 puta.

“Potreba za prekvalifikacijom će rasti jer pandemija ubrzava potrebu kompanija na prilagodbu”, pojašnjava Jan Wiesner, predsjednik te udruge. Slabije obrazovani radnici te oni koji rade u sektorima posebno pogođenima pandemijom, poput ugostiteljstva, često nisu pretjerano zastupljeni među polaznicima prekvalifikacija, naglašava Barbara Gerstenberger, direkorica odjela za rad u dublinskoj organizacija Eurofound koja se bavi poboljšanjem životnih i radnih uvjeta u Europskoj uniji.

Iz tog će razloga mladi i žene značajno više osjećati negativni utjecaj promjena na tržištu rada koje je donijela pandemija, dodaje Gerstenberger. To znači da će im ponovni ulazak na tržište rada biti otežan zbog potencijalnog nedostatka novih vještina.

“Dodavanje novih vještina i prekvalifikacija su isključivo na njima, a to će voditi do dugoročnih posljedica”, smatra Gerstenberger. Ekonomski gledano, mnogo je toga na kocki.

Naime, države koje će biti u mogućnosti bolje upravljati ovom promjenom mogle bi zadobiti konkurentnu prednost nad ostalima.

Njemačke prednosti

Enzo Weber, stručnjak za tržište rada u njemačkom think-tanku IAB ocjenjuje da će najveće europsko gospodarstvo u relativno dobrom stanju izaći iz koronakrize. Ponajviše zbog svojeg uhodanog sustava dodatnog obrazovanja i stručnog osposobljavanja te razrađenog modela obuke unutar kompanija.

“Međutim, to funkcionira ako kompanije ne propadnu i imaju jasan pogled kamo njihovo poslovanje ide. Ako kompanija upadne u probleme, jedna od prvih stvari koje će smanjivati bit će stručno osposobljavanje”, ističe Weber.

IAB-ovo istraživanje provedeno prošle godine pokazalo je da je samo 5 posto radnika na prisilnom dopustu u Njemačkoj u nekom programu prekvalifikacije ili stručnog osposobljavanja.

To sugerira da većina kompanija smatra kako može nastaviti s dosadašnjim poslovnim modelom jednom kad kriza prođe, ocjenjuju u IAB-u.

Čak i prije COVID krize, Europa je zaostajala u digitalnoj ekonomiji. Izvješće Europskog suda revizora objavljeno u veljači pokazalo je da trećina radne snage u EU nema čak ni osnovne vještine u tom području. Bruxelles se nada da će taj deficit ublažiti novac iz 750 milijardi eura vrijednog fonda za oporavak.

Osnovan s ciljem generiranja dodatna dva postotna boda ekonomskog rasta u eurozoni do 2026., jedan od ambicioznih ciljeva fonda jest i da 120 milijuna odraslih Europljana godišnje pohađa neki oblik cjeloživotnog obrazovanja.