Ovaj ambiciozan program prati i nadzire atmosferu, oceane i kopnene površine,a temelji se na sustavu satelita dizajniranih za opažanje Zemlje, a korištenje i primjena njegovih podataka otvaraju velike mogućnosti za hrvatsko gospodarstvo.

Kako je na predstavljanju programa istaknuo prof. dr. sc. Željko Bačić sa zagrebačkog Geodetskog fakulteta, studije EK pokazuju da će do 2030. za poslove neposredno vezane uz Copernicus biti otvoreno 48.000 radnih mjesta. „Do 2035. biznis zasnovan na EO podacima i servisima bit će težak 131 milijardu eura. Budući da Hrvatska predstavlja 1 % EU-a, možemo povući paralelu i reći da bi u Hrvatskoj samo ovaj segment digitalnog biznisa trebao tada iznositi 1,3 milijarde eura, što je danas iznos opsega ukupnog IT biznisa u Hrvatskoj“, rekao je Bačić.  

„Dobro znamo da je informacija danas izuzetno važna, ali informacija koja je prostorno definirana je posebno važna i tiče se geodetske struke. Geoinformatika zauzima sve važnije mjesto i spaja klasičnu geodeziju i informatiku, a suradnja geodetskih i informatičkih tvrtki danas je sve veća. Interes naše struke je što brži razvoj geoinformatike. U tome ovdje vidim potencijal i dobrobit za gospodarstvo te općenito za stanovništvo. Drago nam je da smo uključeni u ovaj projekt i rado smo mu se odazvali. Suradnja s akademskim institucijama izuzetno nam važna pa i u tome vidimo važnost ovog projekta.“ – izjavio je Željko Perić, predsjednik HUP- Udruge geodetsko geoinformatičke struke.

Prema riječima Borisa Drila, predsjednika HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, ovaj se program izvrsno uklapa u Nacionalnu koaliciju za digitalne vještine i radna mjesta,  s ciljem razvoja informacijsko-komunikacijskog gospodarstva u Hrvatskoj. „Nije riječ o znanstvenom projektu u laboratoriju relevantnom za uži krug ljudi, već o proizvodu istraživanja kojeg treba primijeniti u stvarnom životu i pokazati njegovu vrijednost“, rekao je Drilo.

Podsjetimo, Copernicus je kreiran sa ciljem razvoja informacijskih usluga utemeljenih na promatranju Zemlje, pomoću satelita i analizama in-situ podataka, a različite usluge koje nudi pomažu u rješavanju nekih od najtežih ekoloških izazova kao što su sigurnost hrane, porast razine mora, prirodne katastrofe, urbanizacija, otapanje ledenjaka ili sveobuhvatne klimatske promjene.

Na konferenciji je tako izdvojen primjer Estonije, koja je koristila njegove podatke kako bi provjerila slijede li farmeri zadane uvjete za korištenje poljoprivrednih subvencija. Na taj način Copernicus je pomogao u smanjenju lažnog korištenja subvencija, a uštede iznose oko 500.000 eura godišnje.

Također, korišten je za kartiranje poplava podzemnih voda u Irskoj. Upravo zahvaljujući Copernicusu, podaci o poplavama danas se mogu prikupiti na razini koju se ranije smatralo neostvarivom i na taj način pravovremeno pružiti informacije relevantnim tijelima. Sentinel sateliti koji se koriste u okviru programa ujedno mogu biti korisni u otkrivanju atraktivnih skrivenih mjesta kulturne baštine za kojima se traga desetljećima, kao i na temelju obrisa na tlu ukazati na skrivene arheološke artefakte.

„Neograničenim načinima primjene ovih fascinantnih podataka koji mogu snažno utjecati na budućnost Zemlje, uskoro će moći pridonijeti hrvatski programeri, poduzetnici, stručnjaci različitih profila, kao i učenici i studenti, putem Copernicus Hackathona, 24-satnog natjecanja na kojem će timovi kreirati aplikacije za korištenje njegovih podataka“, najavio je organizator Copernicus Hackathona Zvonimir Nevistić sa zagrebačkog Geodetskog fakulteta.

Kako je dodao, natjecanje će se održati 23. i 24. listopada, s ciljem kreiranja proizvoda koji u odabranom području primjene mogu znatno unaprijediti kvalitetu života, ekonomiju ili pak zaštitu okoliša. „Pobjednički tim u profesionalnoj kategoriji dobit će mjesto u Copernicus Accellerator programu, dok će pobjednici u učeničkoj kategoriji i po tematskim područjima dobiti druge vrijedne nagrade“, zaključio je Nevistić.