Palmeli, vinskoj regiji blizu portugalskog glavnog grada Lisabona, inženjer agronomije Miguel Cachão, fokusiran je na neobičan aspekt berbe grožđa.
Umjesto kapljica vrhunskog vina cilj mu je za vinarije razviti tehnologiju za hvatanje ugljičnog dioksida i njegovu upotrebu za uzgoj algi.
Naime, CO2, koji nastaje kada sok od grožđa fermentira, može uzgojiti slatkovodnu algu bogatu hranjivim tvarima – Chlorellu (Klorelu) koja se koristi u stočnoj hrani, kozmetici, dodacima prehrani i proizvodnji vina.
Sama EU je najveći svjetski proizvođač vina, s gotovo polovicom svjetskih vinogradarskih površina. Portugal, sa svojim poznatim punim Douro crvenim vinima i svježim Vinho Verde bijelim vinima, nalazi se na petom mjestu po veličini proizvođača vina u Europi.
Vinogradi budućnosti
No pronalaženje dodatnog izvora prihoda za vinarije u Europi je ključno da se obrani od dvostrukog pritiska s kojim se s jedne strane suočavaju zbog ekstremnih vremenskih uvjeta uzrokovanih klimatskim promjenama, a s druge zbog sve jače prekomorske konkurencije.
U istraživačkom projektu REDWine EU vidi veliku perspektivu pa je Cachão dobio sredstva EU za pionirsku tehniku korištenja CO2 za uzgoj klorele u vinarijama.
Chlorella je vrsta zelene alge čije je fotosintetske kvalitete čine izvorom hrane i energije. Također je bogata antioksidansima korisnim u kozmetičkoj industriji. Chlorella treba CO2, sunčevu svjetlost i vodu za rast. Pretvara sunčevu svjetlost u kemijsku energiju potrebnu za stvaranje ugljikohidrata, proteina i drugih spojeva.
Proces bi mogao generirati više od 15 milijuna eura godišnje za vinariju s godišnjim količinama od najmanje 7 milijuna litara vina. Također bi mogao smanjiti emisije stakleničkih plinova proizvođača vina za najmanje 30 posto.
Projekt REDWine trajat će do kraja travnja 2025. i dio je inicijative EU-a i industrije pod nazivom Circular Bio-based Europe Joint Undertaking ili CBE JU. “Nadam se da možemo pokazati da je održiv za korištenje za vinarije svih veličina – male, srednje i velike”, rekao je Cachão.
REDWine uključuje 12 tvrtki i drugih organizacija u šest zemalja: Francuskoj, Njemačkoj, Irskoj, Nizozemskoj, Portugalu i Španjolskoj. Među tvrtkama koje sudjeluju su Algama, poznati francuski proizvođač hrane od algi, i španjolski Lipotec, specijalist za aktivne sastojke za kozmetiku. Drugi potencijalno korisni elementi u proizvodnji vina su ostaci prešanog grožđa: kožice, pulpa i sjemenke. Pune su prirodnih kemikalija koje štite grožđe od oštećenja od sunca I nametnika.
Također, kožica, pulpa i sjemenke grožđa nude izglede za zdravu alternativu antibioticima. Istraživački projekt pod nazivom NeoGiANT koji financira EU razvija prirodne terapije za suzbijanje upotrebe antibiotika na životinjskim i ribljim farmama. Projekt odražava rastuću zabrinutost da otpornost na antibiotike kod životinja i ljudi raste kao rezultat prekomjerne upotrebe u stočarstvu i akvakulturi.
“Njihova uporaba kod zdravih životinja za sprječavanje bolesti i infekcija – a ne samo kao tretman – rezultirala je jednim od najvećih problema našeg vremena: otpornošću na antibiotike”, kaže Marta Lores, profesorica analitičke kemije na Sveučilištu Santiago de Compostela u Španjolskoj.
Marta Lores koordinira NeoGiANT-om koji okuplja sveučilišta, istraživačke institute, predstavnike poljoprivrede i tvrtke iz devet zemalja. Partneri dolaze iz Belgije, Češke, Njemačke, Mađarske, Poljske, Portugala i Španjolske te – izvan EU – Argentine i Ujedinjenog Kraljevstva.
Za zdraviju hranu
Otpornost na antimikrobna sredstva javlja se kada se bakterije, virusi, gljivice i paraziti s vremenom mijenjaju i više ne reagiraju na lijekove, što otežava liječenje infekcija i povećava rizik od širenja bolesti, teških bolesti i smrti, navodi Svjetska zdravstvena organizacija.
Istraživači NeoGiANT-a izdvajaju antioksidanse i eubiotike – aditive koji poboljšavaju zdravlje crijeva životinja – za upotrebu u hrani. Cilj je učiniti životinje otpornijima na infekcije i bolesti.
“Možemo izdvojiti ovaj arsenal spojeva i od njih napraviti korisne proizvode”, sigurna je Lores. Otpad grožđa također je učinkovit u liječenju nekih od najčešćih bolesti životinja, uključujući mastitis – upalu mliječne žlijezde – kod krava, proljev nakon odbijanja od sise kod svinja i kožnu bolest koja se zove eksudativni epidermitis kod prasadi. Sve se trenutno uglavnom liječe antibioticima.
Osim toga, projekt ima za cilj zamjenu antibiotika za antimikrobne ekstrakte u sjemenoj tekućini. Riječ je o konzervansima koji produljuju vijek trajanja sjemena prikupljenog za umjetno osjemenjivanje u stočarstvu.
Lores očekuje da će većina planiranih proizvoda biti uspješna. “Ako se samo jedan od proizvoda plasira na tržište, to će značiti manje upotrebe antibiotika.Na kraju će svi imati koristi. Što je stoka zdravija, ljudi jedu zdraviju hranu”, poručila je.
