Hiperinflacija u Venezueli, najgora u novijoj povijesti, usporila je u kolovozu na 135 tisuća posto godišnje, pošto je između srpnja 2018. i srpnja 2019. bila gotovo dvostruko viša, priopćio je u četvrtak parlament u kojem oporba ima većinu.

Ali mjesečni rast cijena, koji je u srpnju iznosio 33 posto, skočio je u kolovozu na 65,2 posto, prema podacima koje je iznio zastupnik Angel Alvarado, član povjerenstva financija.

Usporavanje koje je zabilježeno tijekom godine dana je rezultat početka monetarne discipline koju je pokrenula socijalistička vlada Nicolasa Madura i smanjenja javne potrošnje, ocijenio je ekonomist Astrubal Oliveros, prenosi AFP.

Te astronomske stope za Venezuelce predstavljaju pad kupovne moći. Ako zarađuje minimalnu plaću, Venezuelac može kupiti samo 2 posto osnovne prehrambene košarice, istaknuo je Alvarado.

Vlada je u travnju udvostručila prosječne plaće na 40.000 bolivara. U to vrijeme to je iznosilo 8 dolara, a danas tek 2. Kutija 30 jaja stoji 70.000 bolivara (3,5 dolara) i kilogram mesa 50.000 bolivara (2,5 dolara). Analitičari drže da je inflacija posljedica neograničenog tiskanja novca.

U Venezueli je propala proizvodnja nafte, koja je u 10 godina prešla s 3,2 milijuna na 1 milijun barela dnevno, dok MMF za ovu godinu predviđa 35 postotno smanjenje BDP-a.

Maduro krizu pripisuje brojnim gospodarskim sankcijama koje je uvela Trumpova administracija njegovoj vladi kako na njega bi izvršila pritisak i prisilila ga na odlazak.

Oporba oko predsjednika parlamenta Juana Guaidoa, kojeg privremenim predsjednikom priznaje pedesetak zemalja, ističe da su "nemar i korupcija" vlade doveli do tog stanja.