Grozničava potraga Europe za alternativnim pravcima dobave plina rezultirala je trvenjima između Španjolske i Francuske. Kako navodi Financial Times, kako je isporuka ruskog plina usahnula, Španjolska ponovno pokazuje ambiciju da postane najvažnije čvorište za uvoz tog energenta za zapadnu Europu.
Ključ za oživotvorenje tih ambicija je gradnja plinovoda MidCat kojim bi prolazilo 7 milijardi prostornih metara godišnje od Katalonije do jugozapadne Francuske. Radi se o količini koja je dovoljna za zadovoljenje petine godišnje španjolske potrošnje plina.
Šira slika
Međutim, francuski predsjednik Emmanuel Macron ovoga se mjeseca javno usprotivio tom projektu, izjavivši kako je argument da će MidCat riješiti europske plinske probleme “ustvari netočan”.
Na Španjolskoj je sada sa okupi dovoljno široku frontu saveznika kako bi nadjačala francuski otpor, ako želi izgraditi imidž novog europskog energetskog vladara. Teresa Ribera, španjolska ministrica energetike i zaštite okoliša, kazala je za FT kako je prerano reći da od gradnje plinovoda neće biti ništa.
“To je polemika koja ide dalje od bilateralnih odnosa Francuske i Španjolske. To nije pitanje dijeljenja infrastrukture između dvije zemlje. Radi se o široj slici koju treba uzeti u obzir”, istaknula je Ribera.
O Španjolskoj se dugo govori kao o “energetskom otoku” zbog loše infrastrukturne povezanosti s Francuskom. Međutim, po pitanju MidCata, Madrid ima potporu Berlina.
Najveće europsko gospodarstvo očajnički treba zamjenu za ruski plin, a taj bi energent mogao dolaziti i iz Španjolske ako se postojeća francuska plinovodna mreža malo unaprijedi. Stoga ne treba čuditi da je kancelar Olaf Scholz prošloga mjeseca rekao kako snažno podupire tu plinsku konekciju.
Trasa MidCata kroz Španjolsku protezala bi se nekih 100 kilometara, a stajala bi 375 milijuna eura. Gradnja bi bila povjerena Enagásu, tamošnjem nacionalnom operateru plinske mreže u čijem su portfelju i dva postojeća plinovoda prema Francuskoj kapaciteta 8,5 milijardi prostornih metara.
Pariz pak tvrdi da cijeli projekt teži 3 milijarde eura. Teresa Ribera priznaje da MidCat ne može ublažiti nadolazeću energetski zahtjevnu zimu u Europi, ali bi mogao biti dovršen do jeseni 2023. godine. Ni s tom procjenom francuska se vlada ne slaže.
Uskoro će teći i vodik
Vlada u Madridu smatra da bi gradnju MidCata trebalo financirati europskim novcem. Istovremeno, Europska komisija pokušava se odmaknuti od financiranja energetskih projekata koji uključuja fosilna goriva, no Madrid na to uzvraća da bi se MidCatom nakon 2030. transportirao vodik.
Radi se o energentu koji je prioritet za Bruxelles u borbi protiv klimatskih promjena. Međutim, u području proizvodnje vodika Španjolska i Francuska bit će konkurenti.
Predsjednik Macron ističe kako dva postojeća plinovoda koji povezuju Francusku i Španjolsku ionako nisu u potpunosti iskorištena jer od veljače rade na 52 posto kapaciteta. K tome, tijekom kolovoza Francuska je izvozila plin u Španjolsku.
Enagás pak tvrdi kako je od početka rata u Ukrajini 70 posto dana protok plina išao prema Francuskoj. Thierry Bros, energetski stručnjak na pariškom Science Po, kaže kako gradnja MidCata malo toga ima s europskom energetskom solidarnošću.
“Njemačka se previše oslanjala na ruski plin, a Španjolci su izgradili previše LNG terminala. Ne vidim zašto bi francuski porezni obveznici trebali plaćati za njihove greške”, kaže Bros.
Španjolska inače sama proizvodi malo plina, ali je zbog infrastrukture izgrađene još 80-ih godina glavno odredište za distribuciju alžirskog i nigerijskog prirodnog plina te katarskog i američkog ukapljenog plina.
S dva je plinovoda povezana sa sjevernom Afrikom, a na obali je i šest LNG terminala. Sa 60 milijardi prostornih metara godišnje, španjolski LNG terminali čine trećinu ukupnih europskih kapaciteta za uplinjavanje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu