Međunarodna trgovina je sve razvijenja te postoji sve više načina kako pojednostaviti ili pojeftiniti poslovanje, naravno uz maksimalizaciju profita. Iako nije novijeg datuma, sve je popularniji tzv. Offshore, posebno u trendu sve većeg opsega poslovanja baziranog na nematerijalnim dobrima i intelektualnom vlasništvu, koje nije vezano uz konkretnu tvornicu.

Porez na dobit u takvim zonama iznosi nula do pet posto ili ga tvrtke plaćaju paušalno 1000 dolara, a tvrtkama je zagarantirana tajnost identiteta ulagatelja i tajnost financijskog poslovanja. Tvrtke malog kapitala mogu se registrirati u drugoj državi kod nekog odvjetnika prijavom putem maila ili faxa. Iako se često u javnosti misli da su off shore tvrtke neka siva zona, u pravilu se radi o normalnim tvrtkma koje žele legalno maksimalizirati svoju dobit.Offshore tvrtka je nerezidentna tvrtka, dakle ona koja je registrirana u određenoj zemlji ali tamo ne posluje. Štoviše, kako bi se zaštitilo nacionalno gospodarstvo, takvim je tvrtkama najčešće zabranjeno poslovati s "normalnim" tvrtkama u offshore destinaciji.

U svijetu postoji 80 zemalja koje se smatraju oazama za offshore tvrtke a najpoznatija među njima je američka savezna država Deleware, zatim Irska, Nevada, New Jersey, California, Cipar, Bahami, Sejšeli, Britanski djevičanski otoci, Nizozemski antili, Gibraltar, Panama. Zanimljivo je da je među takvim destinacijama u zadnje vrijeme sve više saveznih država SAD-a, a poduzetnici vole i Veliku Britaniju. Iako je u SAD-u i Britaniji stroža i skuplja offshore regulativa nego na egzotičnim karipskim otočnim državicama, činjenica je da mnogim tvrtkama nominalno sjedište u jednoj od ove dvije zemlje uvelike diže kredibilitet.

Nestabilnost
Hrvatski poslovni konzultanti pojašnjavaju da se offshore koristi uglavnom za poslovanje u nestabilnim zemljama sa slabom valutom. Slijedom toga, u istočnoj Europi početkom 90-ih zbog restriktivnih deviznih zakona i komplikacija su mnogi poduzetnici međunarodno poslovanje pokušavali optimizirati na taj način. Otvaranjem ekonomija i kulture poslovanja se to smanjilo.Offshore se također koristilo, navodi jedan konzultant, za skrivanje kapitala od države, poreznika ili supruge, ali otkad su gotovo sve države implementirale da banka kod otvaranja računa mora saznati krajnjeg vlasnika, to više nije toliko zanimljivo. Offshore poslovanje je vrlo rašireno u brodarstvu i međunarodnoj trgovini i posredovanju.

Danilo Volmut, financijski stručnjak i direktor tvrtke Exacto Nova, pojašnjava da gotovo sve najveće svjetske korporacije više ili manje agresivno posluju preko optimiziranih korporativnih struktura koje uključuju i dijelove u offshore područjima. Kao primjer navodi Google, Facebook i Microsoft koji su u protekom razdoblju pojedinačno uštedjeli i više od milijardu dolara godišnje na "poreznim olakšicama"."Imamo dva sukobljena trenda koji pomažu, odnosno. S jedne strane povećavanje poreza i kontrole od strane države će sigurno utjecati da poduzetnici razmisle o optimizaciji kroz offshore strukture. No, isto tako utjecaj i pritisak velikih država na offshore centre da postanu transparentni, čini ih sve manje atraktivnima. Prisjetimo se samo slučaja koji još uvijek vuče pravosudne repove kada je njemačka tajna služba otkupila CD sa podacima o njemačkim štedišama u Liechtensteinu i Švicarskoj", kaže Volmut.

Nekada kolonije
O offshore poslovanja znaju puno u i udruzi Hrvatski izvoznici čije članice veći ili manji dio poslovanja obavljaju na taj način. Iako ne žele govoriti o konkretnim imenima tvrtki, potvrđuju da je kod kompanija koje veliki dio svojeg prihoda ostvaruju u izvozu offshore razuman način poslovanja. Konzultantska tvrtka Boniline iz Zagreba, koja se između ostalog bavi provjerom boniteta, ima u svojoj djelatnosti velikih problema s kompanijama koje su registrirane u offshore zonama. "Danas u ulozi domaćina offshore tvrtki nastupaju najčešće male države i nakadašnje kolonije velikih država koje za svoje stranke nalažu vrlo prihvatljive porezne obveze, garantiraju ananimnost, jednostavnu i brzu registraciju sa niskim osnivačkim ulogom. U Americi ćete offshore društvo najčešće prepoznati po kratici pravnog oblika LLC, LC, LTD ili su bez nje. Ukoliko poželite prikupiti nešto više informacija možda vam se posreći pa eventualno saznate naziv odvjetničkog ureda pri kojem je tvrtka registrirana, plaća li porez i koliko, a ukoliko stvarno imate sreće tamo će biti i neki broj telefona koji možete do besvijesti nazivati ali vam se nitko neće javiti. Dakle, nema šanse da saznate išta više o ovim društvima i što je najgore od svega, to je legalno jer dotična država ima zakon koji to dopušta", pojašnjava Veljko Drakulić, direktor Bonilinea. No, u toj tvrtki dodaju da ne mora značiti da s offshore tvrtkama nešto nije u redu, već možda samo sele kapital tamo gdje su porezna davanja najniža i poslovanje najugodnije. No, to nitko sa sigurnošću u poslovnom svijetu ne može znati. "De facto se može desiti da kompanija ima prelijepu internetsku stranicu i odgovorna osoba sa vama razmijeni vizit kartu, a kada poželite provjeriti bonitet te iste tvrtke ne možete potvrditi da ona stvarno postoji u toj zemlji, a kamoli išta drugo", kaže Drakulić.

Punjenje proračuna
Česti primjer korištenja offshore komapnije za vlastiti profit izgleda ovako: Kompanija se registrira npr. u državi Delaware no tamo ne posluje, samo ima sjedište dok istovremeno otvara proizvodne pogone, tvornice i skladišta i u nekoj manje razvijenoj zemlji. Bez obzira koliko veliki profit ostvarila, ova će kompanija platiti paušalni porez na dobit (npr. na Bahamima on iznosi 1000 dolara godišnje) i nije obavezna prikazati financijske rezultate poslovanja. Veljko Drakulić pojašnjava da je i Hrvatska, kao i ostale europske tranzicijske zemlje, također offshore zona. Ono što Hrvatske može dobiti dopuštajući otvaranje takvih kompanija je sigurno punjenje državnog proračuna uz zaštiti domaćeg gospodarstva jer računica je jasna. Država će dobiti novac od kompanije prema kojoj nema nikakvih obaveza, a offshore kompanija će od svog profita izdvojiti daleko manje novca nego što bi to morala kroz razna davanja u matičnoj zemlji u kojoj ostvaruje taj isti profit. Dakle win-win situacija. A ono što Hrvatska može izgubiti je također puno novca. Pravna ili fizička osoba iz Hrvatske može otvoriti firmu na npr. Sejšelima, a poslovati u Hrvatskoj. Novac odlazi u državni proračun Sejšela, a ne Hrvatske.

Povijest

Postoje od 30-ih godina

Poslovanje preko offshore zona pojavljuje se tijekom 30-ih godina 20. stoljeća kada dolazi do većeg razvoja svjetske trgovine, posebice naftom. Sustav je do savršenstva doveo kontroverzni grčki brodovlasnik Aristotel Onassis koji je u svoje doba slovio za jednog od najbogatijih ljudi svijeta. Samo tijekom Drugog svjetskog rata, Onassis je imao 924 offshore tvrtke pomoću kojih je izgradio svoje bogatstvo. Mnogi smatraju da je današnji Monaco postao mondena destinacija slavnih i bogati, primarno zbog poreznog okruženja, upravo zahvaljujući Onassisu i njegovoj megapopularnoj supruzi Jacki, udovici američkog predsjednika Johna Kennedya.

Top 10 poreznih oaza u svijetu 

1. Švicarska* 
2. Kajmanski otoci
3. Luksemburg 
4. Hong-Kong 
5. SAD* 
6. Singapur 
7. Velika Britanija* 
8. Japan* 
9. Njemačka* 
10. Bahrein 
*Velike zamlje imaju jednu ili više offshore zona 
Izvor: therichest.com