Cijena zlata je već duže vrijeme na vrhuncu svih vremena. Globalna kriza, ratovi i inflacija uzrokovali su dramatični porast potražnje za zlatom. U posljednjih 11 godina cijena zlata porasla je 145 posto, a samo u prošloj godini 24 posto.

Preostala količina zlata do sada otkrivena u tlu nije velika na svjetskoj razini, tek oko 57.000 tona, pa se procjenjuje da će ga se moći iskopavati sljedećih 15-ak godina.

Dug put do pronalaska

Nedavno pronađena “zlatna žica” na Rogozni kod Novog Pazara dobiva na značaju. Na tom mjestu, kako navode iz “Zlatne reke Resources”, tvrtke koja se bavi istraživanjima na ovom području, procjenjuje se da se nalazi nešto više od 150 tona zlata.

Tvrtka će to područje najvjerojatnije moći istraživati ​​do 2026. godine, a ako rezultati geoloških istraživanja budu pozitivni i budu ispunjeni svi propisani uvjeti prema Ministarstvu, “Zlatna reka” može podnijeti zahtjev za izdavanje uporabne dozvole. Ministarstvo rudarstva i energetike, najranije sredinom 2030. godine.

Postavlja se pitanje koliko vrijedi zlato na Rogozni, odnosno može li država imati koristi od toga, je li takav rudnik održiv i kolika će biti godišnja proizvodnja zlata?

Kada bi se količina zlata za koju se procjenjuje da postoji na Rogozni pomnožila s trenutnom cijenom zlata na burzi od oko 73.000 eura po kilogramu, dobila bi se brojka od oko 11 milijardi eura.

Ljuba Jakić, stručnjak za investicijsko zlato iz tvrtke “Insignitus gold”, u razgovoru za Novu ekonomiju kaže kako je najvažnije koliko je zaista vrijednog zlata u rudi koja je pronađena na Rogozni.

“Najvažnija je izdašnost rude, odnosno koliko se zlata može izvući iz jedne tone rude i koja je njegova čistoća”, rekao je Jakić.

Prema njegovim riječima, kada se iz jedne tone rude izvadi bakar, aluminij, cink i slično, tek tada se može govoriti o stvarnoj količini zlata, ali i procijeniti koliko ono ima karata.

Kineska kompanija Zijin Mining ima rudnik zlata u Boru, poznat kao Čukaru Peki.

Prije dvije godine (2022.), prema podacima specijaliziranog portala “Rudarstvo”, tamo je proizvedeno 4,75 tona zlata. U 2023. godini tvrtka je rekla da je do kolovoza proizvela ukupno 8,9 tona zlata i ostvarila kumulativni prihod od prodaje od 3,9 milijardi dolara.

U 2022. godini tvrtka je otkrila da je od otvaranja rudnika Narodnoj banci Srbije prodala 5,74 tone zlata.

Zlato ostaje u Srbiji

Dodali su i da se, prema srpskim zakonima, cjelokupna količina proizvedenog zlata prvo mora ponuditi Narodnoj banci Srbije, a tek u slučaju da ga ona odbije otkupiti po burzovnoj cijeni, Zijin bi mogao zatražiti izvoz dozvola.

To se dosad nije dogodilo, što znači da zlato proizvedeno u ovoj tvrtki “ostaje u Srbiji”.

Ekonomist Ljubodrag Savić kaže da država sada može otkupljivati ​​zlato proizvedeno u Boru po cijeni koja nije burzovna, ali “nije ni poklon”.

“Zlato je roba kao i sve ostalo i njime se trguje kao i svakom drugom robom. Međutim, to je naravno specifično. Njegova vrijednost je u tome što godinama stoji takav kakav jest, njegova težina se ne mijenja, njegova specifičnost i može se koristiti trajno”, kaže Savić.