Brojni stambeni objekti hoteli i sportske dvorane za koje su davno donešeni veliki planovi, danas predstavljaju građevinsku sramotu. U Ministarstvu građevinarstva pretpostavljaju da ima nekoliko desetaka tisuća takvih objekata u Srbiji, ali kažu da točna evidencija o njima ne postoji. Nijedan zakon nije uspio stati na put nesavjesnim investitorima koji su svoja gradilišta ostavili nedovršena, a premda u mnogim slučajevima postoje rješenja, malo je napuštenih zgrada koje su srušene.

Ni nastojanje nadležnih da se legalizira svaki izgrađeni četvorni metar neće ići glatko. Istina je da je postupak legalizacije značajno jeftiniji nego ranije, ali za vječita gradilišta ova mogućnost ne znači mnogo, pišu Večernje novosti. "Novim Zakonom o ozakonjenju objekata te građevine mogu biti legalizirane ako su u stupnju izgrađenosti koji je u zakonom propisanom minimumu", kažu u resornom ministarstvu. To znači da su izgrađeni temelj, zidovi, armirano-betonska tavanica i krov. Ako su izliveni samo temelji i zidovi onda se oni ne mogu ozakoniti.

Brojni nesretni slučajevi
U Ministarstvu napominju da je Zakonom o planiranju i izgradnji predviđeno da građevinska dozvola prestaje važiti najkasnije poslije sedam godina, a sve dok se ne dobije nova na istoj lokaciji se plaća porez na imovinu, kao da je objekt u potpunosti izgrađen. To znači da investitor u tom roku mora završiti objekat, jer mu u suprotnom slijedi naplata poreza kao da je zgrada gotova. To što se rješenja o poništenim građevinskim dozvolama dostavljaju poreznim upravama nije, međutim, uopće uznemirilo one koji su gradili nedovršene građevine, unatoč nesrećama koje se događaju na takvim mjestima.

Tako je od prije dva desetljeća zamišljenog ekskluzivnog hotela Zvezda 2 u Vrnjačkoj Banji napravljen samo kostur od zgrade. Na tom gradilištu zabilježene su čak četiri nesretna slučaja u kojima je bilo povrijeđenih osoba, a prava tragedija dogodila se prije dvije godine, kada je poginuo dečak koji je bio na školskom izletu. S druge strane, Goran Rodić, potpredsjednik Građevinsko-industrijske komore, smatra da se rješenje problema nedovršenih građevina konačno naslućuje.

"Zakon o konverziji trebao bi raščistiti zaboravljena gradilišta diljem Srbije.Na takvim lokacijama uglavnom su počeli graditi investitori koji su dobili terene na korištenje. Sada će oni morati ili platiti punu cijenu da bi kupili zemljište ili će ga morati zakupiti po ekonomskim uvjetima, prema tečaju koji će tada važiti. Budući da su počeli graditi na ekskluzivnim lokacijama, smatram da im se to neće isplatiti. Jedino bi trebalo pronaći rješenje za investitore koji nemaju uvjete za gradnju, jer im lokalne samouprave nisu osigurale planske dokumente", kaže Rodić. Prema neslužbenim podacima, samo u Beogradu ima više od 500 lokacija na kojima su investitori počeli podizati zgrade. 

Neriješeni imovinski odnosi
Radove su uglavnom prekidali zbog bankrota ili neriješenih imovinskih odnosa. Stručnjaci smatraju da se mora stvoriti zakonski temelj kako bi se investitor natjerao da završi započeti objekt i procenjuju da u glavnom gradu ima oko pola milijuna nedovršenih kvadrata. Jedna od takvih zgrada je i u središtu grada, u Bulevaru despota Stefana, u Prizrenskoj. Objekata zaraslih u korov ima i u Novom Beogradu, ali ih je najviše u Rakovici, Žarkovu i na Čukarici. 

Više građevinskih dozvola

Građevinarstvo u drugom tromjesečju raslo 12,6 posto

BDP Srbije u drugom tromjesečju 2015. veći je za jedan posto u odnosu na prošlu godinu najviše zbog rasta građevinske industrije i većeg broja izdanih građevinskih dozvola. Građevinarstvo je u tom razdoblju zabilježilo rast od 12,6 posto, najviše od svih sektora gospodarstva, dok je broj izdanih građevinskih dozvola povećan za 23 posto. Ukupna vrijednost građevinskh radova u drugom tromesečju 2015. povećana je za 22,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.