Udruga Franak upozorila je u ponedjeljak da je u Sloveniji konačno presuđeno kako je ugovor o kreditu s valutnom klauzulom CHF ništetan, a napominju i da ta zemlja priprema zakon o konverziji CHF kredita po uzoru na hrvatski.
Nakon što je Viši sud u Mariboru u lipnju odlučio na temelju žalbe tužitelja da valutna klauzula CHF nije poštena valutna klauzula te je vratio postupak sudu prvoga stupnja na ponovno odlučivanje, saznajemo od prijateljskog Združenja Frank da je donesena i prva prvostupanjska presuda kojom je presuđeno da je kompletan ugovor s valutnom klauzulom CHF ništetan, priopćili su iz udruge Franak.
To je, pojašnjavaju, obrazloženo time da je ugovorom o kreditu s valutnom klauzulom CHF definiran pravni posao visokog rizika, u kojemu niti približno nije moguće utvrditi kakva će biti cijena kredita u budućnosti. Banka je znala da će u budućnosti tečaj CHF-a u odnosu na EURO rasti, i morala je znati da su u budućnosti moguće i vrlo su vjerojatne tržišne promjene, kako u gospodarstvu tako i na burzama, koje onda uzrokuju promjene vrijednosti valuta i promjene referentnih vrijednosti za kamatnu stopu. Banka, kako se obrazlaže, nije dužniku ni na koji način ukazala na sve te rizike i posljedice, zbog čega dužnik nije imao informacije koje bi ga navele na odluku da ne ugovara takav visokorizični kredit.
Sve to je, poručuju iz Udruge Franak, identično obrazloženju prvostupanjske presude suca Radovana Dobronića. Obrazloženju koje kasnije nažalost nije prihvaćeno na Visokom trgovačkom sudu, ali niti u reviziji Vrhovnoga suda, zbog čega je Ustavni sud RH na temelju ustavne tužbe Udruge Franak ukinuo reviziju, pa Vrhovni sud sada mora ponovno odlučivati o svojoj lošoj i površnoj ukinutoj reviziji.
U Sloveniji se, najavljuju iz 'hrvatskog' Franka, priprema također zakon o konverziji CHF kredita u euro kredite, s uzorom u hrvatskome zakonu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Osiguranje povrata kredita „deviznom klauzulom“ nije samo osiguranje kredita nego je to i prikriveni prihod banke. Ukoliko je vrijednost „devize“ pala,vama se ne smanjuje obveza, ukoliko je „deviza“ porasla, vama se povećavaju obveze, kao dužniku. Prihod iz naslova „devizne klauzule“ banka prikazuje kao izvanredni financijski prihod koji je neoporezovan!
I ne samo da banka nije kupila devize, koje vam je plasirala kao kredit, nego se igra sa fikcijama na prihodovnoj strani i utajuje porez!!!Bilo bi super kada bi se HNB potrudio i dobio od strane banaka informaciju o tom izvanrednom financijskom prihodu! Isto tako, tu informaciju mogla bi zatražiti i
Uključite se u raspravu