Iako Slovenija ove godine vjerojatno neće ponoviti lanjski rekordan rast turizma od 10 posto u noćenjima, službena statistika bilježi rast od gotovo 3 posto noćenja u prvih sedam mjeseci ove godine. Rezultatima su najviše zadovoljni hotelijeri u metropoli i toplice, a hoteli u primorju uspjeli su povećati cijene, unatoč jakom trendu rezervacija u zadnji čas. Svakako im je plan premašiti lanjski prihod od 2,7 milijarde eura od turizma, koje im ostavljaju turisti koji se u zemlji u prosjeku zadržavaju oko tri dana, čak dva dana kraće nego u Hrvatskoj, čiji se turistički model značajno razlikuje od slovenskog. U prvoj polovici godine Slovenija je od turizma imala 18,4 milijuna eura prihoda, 6 posto više nego lani.

U prvih sedam mjeseci u Sloveniji je zabilježeno gotovo 3,5 milijuna dolazaka i 8,8 milijuna noćenja, što je 5,2 posto više dolazaka i 2,8 posto više noćenja u odnosu na lani. Najviše stranih gostiju bilo je u Ljubljani, koja je uspjela nadmašiti lanjske, rekordne rezultate.

“Unatoč novim kapacitetima u Ljubljani, popunjenost soba zadržala se na vrlo visokoj razini, između 95 i 98 posto. Također vidimo i nešto veću potrošnju gostiju,“ izjavio je za slovenske novine Gregor Jamnik iz ljubljanskog Best Western Premier hotela Slon, koji je u kolovozu povećao prihode za 10 posto u odnosu na prošlu godinu. To je uglavnom rezultat viših cijena, kao i veće potrošnje u restoranima. Očekuju dobru jesen, puno su do kraja listopada.

Prema podacima TZ, Ljubljana je u srpnju imala rast od 3,6 posto, a u kolovozu skoro dva posto više nego lani. Turisti u glavnom gradu troše u prosjeku 144 eura na dan, kongresni gosti znatno više (511 eura), a u prosjeku ostaju dva dana. Za usporedbu, zagrebački gosti prema zadnjim službenim podacima troše 123 eura dnevno, a ostaju nešto manje od dva dana.

Potrošnja po gostu razlikuje se i na razini zemlje, u Sloveniji turisti dnevno potroše oko 100 eura u prosjeku, a u Hrvatskoj oko 79 eura. Portoroški hotelijeri zadovoljni su završetkom ljetne sezone. Prema njima, broj noćenja je usporediv s prošlogodišnjim vrlo dobrim. Iz hotela Bernardin otkrivaju da su imali rast cijena od prosječnih 4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U Istrabenz turizmu kažu da je ove godine bilo mnogo last minute rezervacija, što pripisuju oporavku destinacija poput Egipta, Tunisa i Turske. Obala doduše i dalje ima problem s kvalitetom destinacije koja nema zadovoljavajuću gastro i zabavnu ponudu, što se odražava i na rad hotela, smatraju hotelijeri. Terme Olimia u prvoj polovici godine imale rast prihoda od 19 posto, a broj gostiju u stalnom je porastu u odnosu na prošlu godinu. Terme Olimia prognoziraju odlične rezultate i za naredne mjesece, s najavama porasta od 15-ak posto u rujnu. Terme Krka imale uspješnu ljetnu sezonu, a očekuju i veće prihode. Za razliku od Hrvatske, Slovenija se dugoročno opredijelila na razvoj održivog turizma te proizvoda koji osiguravaju cjelogodišnji turizam, ističe Siniša Topalović iz zagrebačkog ureda kuće Horwath HTL.

“Terme, proizvod zimskog odmora, proizvod ljetnog odmora, city break, aktivni odmor i gastronomija glavni su nositelji turističke ponude. Slovenija se jasno opredijelila za razvoj svega nekoliko ključnih proizvoda, te u njih ulaže najveće napore u smislu inovacija, investicija i upravljanja.

Usto, Slovenija je prihvatila nacionalno klasteriranje na svega 4 turističke regije, koje su jasno razumljive turistima i koje isporučuju prepoznatljiv turistički doživljaj te mogu izgraditi prepoznatljiv brend”, pojašnjava Topalović.