UN-ovi stručnjaci za kemijsko oružje nastavili su u srijedu blizu Damaska istragu kemijskog napada koji je potaknuo Zapad da planira udar na sirijski režim, unatoč upozorenjima Irana i Rusije da će izazvati katastrofu u regiji, dok istodobno glavni tajnik UN-a poziva da se istražiteljima dade vremena da završe posao i koristi se riječima Johna Lennona "dajte šansu miru".

Inspektorima treba dati vremena da odrede jesu li vojne snage uporabile kemijsko oružje u sirijskom građanskom ratu, kazao je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon u srijedu u den Haagu.

Zapadne zemlje i sirijska oporba optužuju režim predsjednika Bašara al-Asada za prošlotjedni napad kemijskim oružjem u predgrađu Damaska u kojem su ubijene stotine civila, što Asad i njegovi saveznici Iran i Rusija negiraju i pripisuju odgovornost pobunjenicima.

Sada je bitno utvrditi činjenice, kaže Ban. "UN-ova istraživačka ekipa sada je na terenu kako bi to ustanovila. Samo nekoliko dana nakon napada prikupili su vrijedne uzroke i razgovarali sa žrtvama i svjedocima. Ekipi treba vremena da obavi svoj posao", rekao je prvi čovjek UN-a u govoru u Den Haagu, povodom obilježavanja stote godišnjice tamošnje Palače mira u kojoj su smješteni međunarodni sudovi.

"Ovdje u Palači mira, recimo: dajte šansu miru, dajte šansu diplomaciji, prestanite pucati i počnite razgovarati", kazao je Ban.

Sve dok su inspektori u Siriji, napadi zapadne koalicije predvođeni Sjedinjeni Državama nisu vjerojatni jer bi ugrozili njihovu sigurnost, piše agencija Reuters i prenosi da su inspektori u srijedu ujutro krenuli u Zamalku, istočno predgrađe Damaska.

I dok cijene nafte i zlata rastu na svjetskim burzama u strahu od nove nepredvidive faze rata koji u Siriji traje od 2011. i koji je već podijelio Bliski istok, stručnjaci se više ne pitaju hoće li biti napada, nego kada će ga biti.

Časopis Time piše da će se vojni napad najvjerojatnije usredotočiti na Asadovo topništvo, a ne na pokušaj uništenja zaliha kemijskog oružja. Pogotovo se neće ići na rušenje režima. Takva strategija Washingtonu će donijeti potporu europskih i arapskih zemalja, koje bi sigurno bile oprezene prema upuštanju u još jedan pravi američki rat. "To će biti jednokratna operacija, u trajanju od jednog ili dva dana", kaže Francois Heisburg, čelnik Međunarodnog istiuta za strateške studije u Londonu. "Neće to biti deklaracija rata, niti će međunarodna koalicija ući u Siriju i zbaciti Aasada".

Rusija i Kina, dvije stalne članice Vijeća sigurnosti imaju drukčiji pogled na Siriju. Za njih je moguća intervencija nezakonit napad na suverenu državu koji prijeti zapaliti i cijelu regiju.

U srijedu je treći Asadov saveznik, Iran, upozorio na katastrofalne posljedice intervencije. "Američka intervencija bit će katastrofa za regiju", kazao je iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei jer je ta regija "bure baruta i ne može se predvidjeti budućnost" u slučaju vojnog udara na režim u Damasku.

Službeni Teheran strahuje da bi s padom Asada Zapad u Siriji instalirao radikalne sunitske muslimanske vođe bliske Saudijskoj Arabiji, a te su strane oštri protivnici šijitskog Irana. Iranski su dužnosnici osudili prošlotjedni kemijski napad kojega je Iran i sam bio žrtva u iračko-iranskom ratu 1980-1988., no Teheran za napad nervnim plinom optužuje pobunjenike.

Osim Irana i Kine koja je pozvala Zapad da se sjeti intervencije u Iraku čemu je povod također bilo nedopušteno oružje za masovno uništenje koje nikada nije pronađeno, oštra upozorenja protiv napada danima odašilje Rusija, redoviti dobavljač oružja za sirijski režim. Napad na Siriju destabilizirao bi tu zemlju i cijelu regiju, ističe Moskva, koja je, međutim, počela evakuirati svoje državljane iz Sirije.

Zapadni izvori prenose da se napad ne može očekivati prije nego američki predsjednik Barack Obama dobije sve podatke o navodnom kemijskom napadu izvedenom 21. kolovoza.

SAD se užurbano konzultira sa saveznicima, Francuskom i Velikom Britanijom, koja će u srijedu navečer podnijeti Vijeću sigurnosti UN-a prijedlog rezolucije koja osuđuje kemijski napad i traži primjeren odgovor. Zapad za svoj planirani odgovor ima potporu i Arapske lige te muslimanske Turske koja je članica NATO-a, a sada pokušava pronaći neki pravni okvir za oružanu akciju. Vojna akcija u svrhu zaštite civila bio je mehanizam kojim se NATO koristio 1999., kada je bombardirao ciljeve u Srbiji radi zaštite civila na Kosovu.

Time navodi da će izazovi napada na Siriju biti veći od onih u Libiji, primerice. Sirija ima ozbiljniju protuzračnu obranu, opremljenu sofisticiranim ruskim sustavima, a vjeruje se da u dvoipolgodišnjem sirijskom građanskom ratu ostala manje više netaknuta. "Neće biti lako, ali daleko od toga da je nemoguće", kazao je bivši britanski vojni ataše u Parizu Philip Stonor.

Iako su sile podijeljene oko intervencije u Siriji, u jednom segmentu dijele iste strahove, a to je nekontrolirano širenje opasnog oružja u regiji.

Britanski ministar vanjskih poslova William Hague upozorava tako da bi kemijsko oružje "moglo pasti u krive ruke", a neki kritičari ističu da bi upravo Asadov poraz mogao povećati takvu prijetnju i kemijsko oružje dovesti u ruke Al Kaide.

Oporbeni sirijski vođe tvrde da je najmanje 500 ljudi, moguće čak tisuću, ubijeno kemijskim oruužje prije tjedan dana. Dokaže li se ta brojka, bio bi to najgori napad kemijskim oružjem otkako je irački bivši vođa Sadam Husein smrtonosnim plinom ubio iračke Kurde 1988. u Halabdži.