Usprkos trošenju 230 milijuna dolara svakoga sata na zdravstvenu skrb, stanovnici Sjedinjenih Američkih Država žive kraće nego stanovnici gotovo ikoje druge razvijene zemlje. Iako imaju drugi najveći prihod po stanovniku u svijetu, Sjedinjene Američke Države tek su na 42. mjestu prema očekivanom životnom vijeku. Ovo su neki od iznenađujućih zaključaka iz novoga velikog izvještaja koji pokušava objasniti zašto se prva svjetska ekonomija spustila na 12. mjesto – s drugog u 1990. godini – s obzirom na ljudski razvoj.

Manji prihod, dulji život
Američki izvještaj o ljudskom razvoju, koji rangira zdravlje, obrazovanje i prihod Amerike, prikazuje iznenađujuću sliku zemlje koja troši više od pet milijardi dolara svaki dan na zdravstvenu skrb, što je po osobi više nego bilo koja druga zemlja u svijetu. Na to upozorava i The Guardian. Izvještaj Mjera Amerike, koji su financirali Oxfam America te zaklade Conrad Hilton i Rockefeller, pokazuje da svaka od jedanaest zemalja koje su rangirane iznad Amerike prema ljudskom razvoju ima manji prihod po glavi stanovnika. Te zemlje imaju bolje rezultate na indeksima zdravlja i znanja koji čine ukupan Indeks ljudskog razvoja (Human Development Index – HDI), koji svake godine izračunava Program za razvoj Ujedinjenih naroda. I svaka je od tih država postigla bolje rezultate u područjima poput smrtnosti novorođenčadi i dužini životnog vijeka – s manjom zdravstvenom potrošnjom po osobi. Japanci, na primjer, mogu očekivati da će nadživjeti Amerikance u prosjeku za više od četiri godine. I stanovnici Izraela, Grčke, Singapura, Kostarike, Južne Koreje, svih zemalja zapadne Europe i sve nordijske zemlje osim jedne mogu očekivati da će živjeti duže od Amerikanaca. Izvještaj pokazuje da, na primjer, prosječna azijska žena živi gotovo 89 godina, dok afroameričke žene žive najviše 76 godina. Za muškarce iz istih grupa razlika je 14 godina, prenosi londonski dnevnik.

Jedan je od glavnih problema s kojima se suočavaju Sjedinjene Američke Države, stoji u izvještaju, što svaki šesti stanovnik, ili oko 47 milijuna ljudi, nije “pokriveno” zdravstvenim osiguranjem i zbog toga ima ograničen pristup zdravstvenoj skrbi. Kao rezultat toga SAD je na 42. mjestu po očekivanom životnom vijeku i 34. po udjelu novorođenčadi koja preživi do prve godine. Američka stopa smrtnosti novorođenčadi je na istoj razini kao i hrvatska, kubanska, estonska i poljska. Kada bi se Sjedinjene Američke Države mogle izjednačiti s najviše rangiranom Švedskom, prvi bi rođendan svake godine doživjelo još oko 20.000 američkih beba. “Ljudski se razvoj više odnosi na ono što smatram osnovnom idejom razvoja, a to je promicanje bogatstva ljudskog života, nego na bogatstva ekonomije u kojoj ljudi žive, a koja je samo dio toga. U ovom izvještaju dobivamo procjenu toga gdje su granice ljudskog razvoja u Americi, ali i kako je relativan položaj Amerike padao u usporedbi s ostalim zemljama tijekom posljednjih godina”, izjavio je Amartya Kumar Sen, koji je 1990. godine razvio Human Development Index (HDI), a 1998. dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju. Amerika, inače, ima viši postotak djece koja žive u siromaštvu nego bilo koja od najbogatijih svjetskih zemalja. Izvještaj pokazuje da 15 posto američke djece – 10,7 milijuna – živi u obiteljima s prihodima manjim od 1500 dolara mjesečno. Izvještaj također otkriva da 14 posto populacije – dakle oko 40 milijuna Amerikanaca – nema dovoljno razvijenu pismenost da obave jednostavne, svakodnevne zadatke poput razumijevanja novinskih članaka i uputa za upotrebu proizvoda. I dok se u velikom dijelu Europe, Kanade, Japana i Rusije razine upisivanja trogodišnjaka i četverogodišnjaka u predškolske ustanove vrti oko 75 posto, u Americi je taj udio malo viši od 50 posto. Izvještaj ne samo da naglašava razlike između SAD-a i ostalih zemalja, nego pokazuje i velike razlike između američkih saveznih država, okruga i između etničkih grupa.

Zaostajanje 30 godina
“Mjera Amerike otkriva velike jazove među nekim grupama u našoj zemlji pri pristupnosti prilika i dosezanju svojeg potencijala”, izjavila je koautorica izvještaja Sarah Burd-Sharps. “Neki Amerikanci zaostaju između 30 i 50 godina iza drugih kada je riječ o pitanjima do kojih nam je svima stalo – zdravlja, obrazovanja i životnog standarda. Na primjer, Indeks ljudskog razvoja po državama pokazuje da ljudi iz najniže rangiranog Mississippija zapravo žive 30 godina iza onih u prvoplasiranom Connecticutu”, kaže Sarah Burd-Sharps.

Četvrtina svjetskih zatvorenika

SAD ostaje zemlja nejednakosti. Primjerice, predstavnik najbogatija petina Amerikanaca zaradi u prosjeku 168.170 dolara godišnje, što je gotovo 15 puta više od prosjeka najniže petine, koja se mora snalaziti sa 11.352 dolara godišnje, dakle s manje od tisuću dolara na mjesec. Amerika je daleko iza mnogih drugih zemalja po potpori koju daje radnim obiteljima, posebno prema slobodnim danima za obitelj, slobodnim danima zbog bolesti i skrbi za djecu. Zemlja nema federalno određenog porodiljnog dopusta. Amerika je također prvorangirana između 30 bogatih zemalja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) prema broju ljudi u zatvoru, prema apsolutnim brojevima i prema postotku ukupne populacije. U SAD živi posto svjetskog stanovništva, ali američki udio u broju zatvorenika u svijeta iznosi 24 posto, piše u The Guardianu.