Koliko god se Zagreb, u očima svojih upravljača i vlasti u kvaliteti života i ponude nastojao prikazati gotovo jednakim zapadnim metropolama, u prvom redu s Bečom, stvarnost je ‘bolnija’ i za naš grad – nepovoljnija. Jedan od primjera je tako javni prijevoz u Beču, kojim upravlja gradsko, javno poduzeće Wiener Linien. Ove godine ono je oborilo rekord u prodaji godišnjih karata, dosegavši impozantnih 852.000 godišnjih karata, ili 30.000 više nego 2019. i čak pola milijuna više karata nego što ih je prodano 2011. godine.
Prema tim podacima, broj je godišnjih karata za prijevoz Wiener Linienom (obuhvaća autobuse, tramvaje, podzemnu željeznicu) nadmašio broj osobnih vozila prijavljenih u Gradu Beču. Cijena godišnje karte je 365 eura pa nije teško izračunati koliko je javno poduzeće već početkom godine uprihodilo od građana i putnika, kojima povjerenje i vraća, kroz kvalitetu usluge.
Vožnja bečkim U-bahnom, tramvajem ili autobusom u ovom se gradu u našem susjedstvu smatra puno boljim izborom od upotrebe automobila. Mreža je razvijena, prometala točna i pouzdana, a uprava Wiener Liniena ide i ukorak s ekološkim zahtjevima, štoviše neke od trendova i postavlja. Primjerice, ove godine 368 milijuna eura investira se u modernizaciju i širenje mreže, u okviru čega se i bore protiv klimatskih promjena. Uvode se električni autobusi, čime se smanjuje ugljični otisak i emisije CO2.
“Sredstva javnog prijevoza koja dobro funkcioniraju uvelike doprinose zaštiti klime u našem gradu. Onaj tko se odluči za godišnju kartu za bečki javni prijevoz umjesto za automobil, godišnje uštedi 1,5 tonu ugljikovog dioksida koji je štetan za okoliš”, kaže Ulli Sima, članica bečkog poglavarstva za zaštitu okoliša, a prenose iz Inozemnog ureda Grada Beča.
Günter Steinbauer, direktor Wiener Liniena, ističe da iznos za godišnju kartu od 365 eura, ili euro dnevno, već devet godina potiče sve više građana da koriste javna prometala.
Tvrtka je lani i za zaposlenike uvela sustav proširne stvarnosti (AR), koji će se moći usavršavati nošenjem adekvatnih AR naočala, primjerice pri traženju rješenja za popravke u vozilima, a na krovu podzemne željeznice U3 u gradskom okrug Ottakring u suradnji s gradskom upravom montirani su fotonaponski moduli. Godišnje će se iz njih proizvesti 62.000 kilovatsati Sunčeve energije, što će također utjecati na smanjenje emsije CO2, ali će služiti i kao resurs za pokretanje dizala, pokretnih stepenica i rasvjetu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu