Nakon završetka pandemije korona virusa, kućni uredi su i dalje sastavni dio poslovanja u mnogim kompanijama. 80 posto zaposlenih u oblasti informatike najmanje jednom tjedno radi od kuće. Ovo je rezultat istraživanja Instituta za ekonomska istraživanja (ZEW), a koje prenosi novinska agencija dpa. U prerađivačkoj industriji, koja je više vezana za mjesto proizvodnje, broj onih koji rade od kuće barem jedan dan u tjednu, iznosi 45 posto.

Otprilike 1.500 anketiranih kompanija u naredne dvije godine također očekuje veće korištenje kućnih ureda a ne smanjenje. “Kao što pokazuje trenutna ekspanzija kućnih ureda u lipnju 2023., trend hibridnog rada, koji je započeo pandemijom korone, nesmanjeno se nastavlja”, objasnio je stručnjak ZEW-a Daniel Erdsiek. Njemački zavod za statistiku također je nedavno izvijestio o “stabilnoj stopi” rada od kuće, piše Deutsche Welle.

Rad od kuće će vjerojatno ekspandirati tijekom narednih godina. Prema studiji ZEW-a, udio zaposlenih koji rade iz vlastita četiri zida barem jednom tjedno je otprilike isti kao u protekle tri godine korone. Prije pandemije, udio kompanija koje su prakticirale “rad s udaljenosti” iz oblasti informacijske ekonomije, koja uključuje industriju informacijskih i komunikacijskih tehnologija, ponuđače medijskih usluga i stručnih usluga u oblasti planiranja i razvoja, savjetovanja, menadžmenta i marketinga, iznosio je 48 posto. U proizvodnji je taj udio iznosio 24 posto.

Odustajanje od fleksibilnih radnih politika

Bili su sinonim za rad od kuće, sada zovu radnike u urede i mijenjaju režim rada

“Ako u obzir uzmemo sljedeće dvije godine, ni kompanije u informatičkoj industriji, niti u proizvodnom sektoru ne očekuju pad broja zaposlenih koji rade od kuće”, rekao je Erdsiek. Umjesto toga, prosječan udio kompanija koje žele koristiti “homeoffice” 2025. godine, kao i udio zaposlenih koji rade od kuće barem jednom tjedno, će se povećati. Tako na primjer, 58 posto kompanija u informatičkoj industriji i 19 posto u proizvodnji planiraju da za dvije godine više od 20 posto zaposlenih radi – barem djelimice – u kućnom uredu. Međutim, većina poduzeća (gotovo 90 posto), koja trenutno ne dozvoljava rad od kuće, ne planiraju ni u naredne dvije godine dati zaposlenima takvu mogućnost.

Njemačka na drugom mjestu

Nedavna studija minhenskog ifo instituta došla je do sličnog zaključka. Prema rezultatima tog istraživanja 61 posto kompanija u Njemačkoj svojim zaposlenima nudi mogućnost rada od kuće. Međutim, postoje značajne razlike između velikih i malih poduzeća. Dok gotovo sve ispitane kompanije s više od 500 zaposlenih (94 posto) imaju propise o kućnom uredu i dozvoljavaju da se u prosjeku 7,1 dan mjesečno radi od kuće, samo 32 posto malih firmi s do 49 zaposlenih dozvoljava “homeoffice”. Prije godinu dana ta brojka je iznosila 46 posto. Prosječno radno vrijeme od kuće bilo je 6,6 dana mjesečno, u odnosu na 7,4 dana u 2022. To je vjerojatno zbog prestanka pandemije korone, tijekom koje su neke kompanije imale obavezu rada od kuće.

90 posto kompanija koje zapošljavaju između 250 i 499 radnika omogućavaju kućni ured. Kod poduzeća s 50 do 249 zaposlenih ta kvota je iznosila dvije trećine. Prema institutu ifo, kompanije u Njemačkoj su u pogledu rada od kuće daleko ispred europskog prosjeka. S prosječno jednim danom od kuće tjedno, Njemačka zauzima drugo mjesto u usporedbi sa 17 europskih zemalja. Samo je Velika Britanija u Europi ispred Njemačke s 1,5 dana tjedno u homeoffice-u. Od ukupno 34 zemlje svijeta, ispred Njemačke su Kanada s 1,7, SAD s 1,4 i Australija s 1,3 dana u tjednu provedenih u kućnom uredu.