Kina je u tehnološkom ratu s Amerikom odlučila mobilizirati sve dostupne resurse, pa tako u proizvodnju računalnih procesora kreću čak i donedavni ribari.

Kako piše Financial Times, u Kini je tijekom ove godine znatno skočio broj kompanija registriranih za proizvodnju elektroničkih komponenti, motiviranih vladinom najavom da će domaću IT industriju potaknuti s preko bilijun dolara.

Prema podacima kineske konzultantske tvrtke Qichacha, u prvih devet mjeseci 2020. više od 13.000 kompanija registriralo se za tu djelatnost.

Skok za 30 posto u rujnu

Samo u rujnu broj novoregistriranih proizvođača elektronike skočio je za 30 posto. Međutim, zanimljivo je što u tu tehnički i tehnološki zahtjevnu branšu ulaze i kompanije bez ikakvih iskustava. Tako su procesore odlučile proizvoditi i kompanije koje se bave autodijelovima, pa čak i proizvođači ribe i školjaka.

Primjerice, Shanghai Xinpeng Industry, proizvođač automobilskih dijelova, u srpnju se registrirao kao proizvođač procesora. Od kraja prošle godine kompanija je uložila više od 400 milijuna juana (59 milijuna dolara) u tvornice procesora u Šangaju, Pekingu, Nanjingu, Tianjinu i Foshanu.

Drugi je primjer kompanija Dalian Morningstar Network Technology (DMNT), nekadašnji proizvođač ribe i morskih plodova koji se prebacio na internetske videoigre. Kompanija je u svibnju objavila kako planira platiti 230 milijuna juana za 51 posto udjela u gubitaškom proizvođaču procesora iz Šangaja.

Nakon te objave vrijednost dionica DMNT-a do sada se udvostručila, iako je prošle godine ostvaren gubitak od milijardu juana. Kako je pojasnio jedan menadžer DMNT-a, poslovanje s videoigrama stagnira, a procesori imaju bolju budućnost.

Taj je stav svakako podržan onime što piše u 14. petoljetki koja će službeno biti predstavljena krajem mjeseca.

Naime, očekuje se da će vlada u Pekingu značajno povećati financijsku podršku proizvođačima elektroničkih komponenti kako bi odgovorila na američke napore u zaustavljanju tehnološkog napretka Kine. Predsjednik Xi Jinping najavio je da će vlada do 2025. u visokotehnološku industriju uložiti 1,4 bilijuna dolara.

Dio državnih medija taj je potez već nazvao „Velikim procesorskim skokom naprijed“ referirajući se na zapovijed Mao Ce Tunga iz 1957. godine. Tadašnjim „Velikim skokom naprijed“ Kina je pokušala dostići proizvodnju čelika u zapadnim industrijskim državama tako da se stari metal talio i u improviziranim pećima u dvorištima kuća.

No, ta je odluka zbog zapuštanja poljoprivrede dovela do jedne od najvećih gladi u povijesti koja je odnijela 20 milijuna života. Iako je Kina do sada uložila stotine milijardi dolara u razvoj tehnološkog sektora, analitičari primjećuju da je obujam najavljenih poticaja – kao i retorika koja ih okružuje – do sada bez presedana.

Kineski mediji razvoju industrije procesora opisuju kao „svenarodni napor“, što je frazeologija koja je do sada bila rezervirana za organizaciju Olimpijskih igara u Pekingu 2008. ili borbu protiv koronavirusa.

Posljedica Trumpove politike

Douglas Fuller, profesor na sveučilištu u Hong Kongu i stručnjak za kinesku industrijsku politiku ističe za FT da je val novopridošlih kompanija u sektor proizvodnje procesora pokretan „subvencijama ili nadom u još veće subvencije“.

„Uvijek je bilo valova državnog aktivizma u u toj industriji, ali mogućnost da u taj sektor uđu kompanije koje u njemu nisu prisutne nije zabilježena“, naglašava Fuller. Inače, Kina uvoz elektroničkih komponenti godišnje plaća 300 milijardi dolara, daleko iznad uvoza ostalih roba, osim nafte. Značajan udjel tih komponenti namijenjen je kasnijem izvozu elektroničkih uređaja.

Golema ulaganja u kineski tehnološki sektor izravna su posljedica politike Trumpove administracije koja je Huawei – a nedavno i najvećeg proizvođača procesora SMIC – stavila na „crnu listu“ onemogućavajući im pristup američkoj tehnologiji.

Bai Chunli, predsjednik Kineske akademije znanosti, prošloga je mjeseca izjavio za tamošnje medije kako Kina mora više uložiti u proizvodnju naprednih procesora kako bi izbjegla da je Amerika tehnološki „zadavi“. Iako je izvjesno da će dobar dio kompanija u tom sektoru propasti, kineski IT stručnjaci na taj se rizik previše ne obaziru.

„Naravno, s obzirom da imamo više od 10.000 proizvođača, definitivno će se velik dio njih naći u problemima“, kazao je u prošlomjesečnom televizijskom nastupu Lu Lei, glavni tajnik udruge IT industrije iz Šangaja.

„No, moramo gledati na to kao na cijenu koju treba platiti u razvoju industrije. To je prirodan proces, morate imati kvantitetu da bi došli do kvalitete“, smatra Lu.