Europski proizvođači opreme za elektrane na ugljen mogli bi uskoro početi dobivati financijsku potporu Europske unije (EU), koja bi im trebala olakšati izvoz, proizlazi iz dokumenta Europske komisije u koji je uvid imao Euroactiv. Planovi o tim poticajima rukavica su u lice opoziciji koja se protivi bilo kakvom obliku poticanja korištenja ugljena u budućnosti jer je ugljen najprljavije fosilno gorivo koje emitira dvostruko više ugljikovog dioksida od plina kada se koristi u električnim centralama. 

Revidirali plan 
Europska unija prethodno je odlučila do 2018. godine ukinuti potpore za domaće elektrane na ugljen kako bi preuzela globalno vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena. Međutim, dokument EK pokazuje da će izvoznim ili povlaštenim kreditima nastaviti pomagati najmodernija tehnološka rješenja za centrale na ugljen kako bi proizvođačima pomogli pokriti izvozne troškove. "Moramo priznati da ugljen neće nestati preko noći kao važan izvor energije na globalnoj razini", stoji u dokumentu koji cirkulira među predstavnicima zemalja članica. U njemu se dodaje da treba učiniti sve kako bi tehnologija bila ekološki prihvatljivija.  Neimenovani diplomat EU izjavio je za Euroactiv da je dokument neformalan, ali je dobio pozitivne reakcije predstavnika većine zemalja.
 

Iako krediti i nisu pretjerano veliki, borci za zaštitu okoliša traže da se financiranje odmah prekine. Prema podacima Svjetske fondacije za prirodu (WWF), zemlje u svijetu dosad su preko preferencijalnih kredita od 2007. do 2013. izdvojile oko 3,6 milijardi eura, među kojima u EU prednjače Njemačka i Francuska. Alstom, najveći francuski proizvođač opreme za elektrane na ugljen, objavio je da se ništa od toga ne protivi planovima za zaštitu okoliša. Poljska se protivi demonizaciji tehnologije na ugljen jer joj većina električne energije ovisi upravo o tom energentu. Europska unija postavila je ciljeve da do 2020. smanji emisiju stakleničkih plinova za 20 posto, a planovi do 2030. godine još su ambiciozniji: smanjenje emisije do 40 posto. Stoga zaštitnici okoliša smatraju da je poticanje proizvođača opreme korak unatrag, pogotovo jer je SAD najavio da će odustati od subvencioniranja svojih proizvođača opreme za elektrane na ugljen.

Štoviše, ta zemlja, koja je odbila potpisati protokol iz Kyota koji donosi globalne mjere za smanjenje emisije stakleničkih plinova, priprema se donijeti najambiciozniji plan u borbi protiv klimatskih promjena u svojoj povijesti. Administracija predsjednika Baracka Obame priprema zakone o reguliranju emisije ugljičnih plinova za električne centrale, što je izazvalo snažne otpore i konsternaciju među konzervativcima, koji su tradicionalno povezani s teškom industrijom. Obamin plan je da SAD do 2030. godine smanji udio stakleničkih plinova u električnim centralama za 30 posto, što bi moglo promijeniti cijeli sektor električne energije u toj zemlji. Na udaru su prije svega elektrane na ugljen. Obamina administracija tvrdi da će preokret donijeti poboljšanja u energetskoj efikasnosti, smanjiti komunalne račune za stanovništvo i otvoriti desetke tisuća novih radnih mjesta. Udruge poslodavaca povezane s industrijom ugljena tvrde suprotno, uvjeravajući da će doći do povećanja cijene usluga, gubitka radnih mjesta i mogućih redukcija struje. 

Republikanci, snažno oslonjeni na poslovni sektor, odmah su najavili da će u Kongresu blokirati Obamine zakonodavne akcije, pa će Obami biti prilično teško donijeti zakone koji će osigurati provođenje ambicioznih planova. Odbijanje republikanaca prošle godine da izglasaju proračun zbog Obamina plana zdravstvenog osiguranja gotovo je blokirao ne samo SAD, nego i cijeli svijet, što dovoljno govori o snazi republikanaca i njihovoj spremnosti da odu daleko kada se odluče na stopiranje predsjednikovih akcija. SAD želi smanjiti ovisnost o proizvodnji električne energije na ugljen i više se oslanjati na plin kao glavni energent, što je na noge diglo industriju, pa je Američka koalicija za čistu energiju na ugljen objavila da bi nova regulacija mogla imati "devastirajući učinak" na američku ekonomiju.

Unatoč republikanskim optužbama da Obama vodi rat protiv ugljena, njegova administracija tvrdi da da i dalje očekuje kako će i nakon 2030. godine 30 posto električne energije u SAD-u dolaziti iz ugljena. Republikansku poziciju i industriju ugljena mogli bi oslabiti drugi sektori, poput plinskog, nuklearnog ili proizvođača opreme za obnovljive energije jer bi upravo oni mogli profitirati novim pravilima, pa je za očekivati da će podržati Obamine planove. Iako američka Gospodarska komora tvrdi da će smanjivanjem proizvodnje na ugljen rezultirati smanjenjem broja radnih mjesta, deseci tisuća novih mogli bi se otvoriti u plinskoj industriji i sektoru energetske efikasnosti. 
 

Sve vodi k plinu' 
Tome se raduje energetski div General Electrics, koji se nada da će zbog novih pravila prodati mnogo više plinskih turbina za električne centrale. Prošlo je 11 godina otkad je prodao posljednju plinsku turbinu na američkom tržištu. Istome se nada i njemački Siemens, koji se posljednjih godina također suočava s malom potražnjom za svojim turbinama i opremom. Siemensovi planovi vezani su uz SAD-ovu novu regulaciju, pa je odlučio svoju centralu za energetski sektor prebaciti u Houston smatrajući da će potražnja za naftom i plinom u SAD-u sljedećih godina samo rasti. "Vjerujemo da svi putevi u SAD-u vode prema plinu", kazao je Joe Kaeser, izvršni direktor Siemensa, pred investitorima u New Yorku, prenosi Financial Times. I GE svjestan je toga da će ugljen i dalje biti važan izvor energije, pa pokušava ući dublje na tržište ugljena, nudeći 17 milijardi dolara za Almstomovu imovinu, jer stručnjaci smatraju da će, unatoč zakonodavstvu, ugljen još dugo biti jedan od najvažnijih energenata u svijetu. 

Njemačka upozorava:

Krenuti s planovima za 2030.

Njemačka je zatražila od Bruxel­lessa da snažnije krene u ostvarivanje planova o smanjenju emisije stakleničkih plinova do 2030. godine. Njemački ministar gospodarstva Sigmar Gabriel pozvao je Europsku komisiju i zemlje članice da učine više kako bi se ispunili ciljevi o energetskoj učinkovitosti. Riječ je o smanjenju stakleničkih plinova za 40 posto i 27-postotnom udjelu obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji energije. Njemačka je zatražila i da se ubrzaju reforme sustava trgovanja emisijom plinova.