Najveća investicija u 130-godišnjoj povijesti Boscha pokazala je da regija koja okružuje Dresden polako postoja europska “Silicijska dolina”.

Kako piše Deutsche Welle, njemačka inženjerska i tehnološka kompanija ovoga će tjedna sjeverno od Dresdena, u saveznoj pokrajini Saskoj, službeno otvoriti novu tvornicu računalnih procesora.

Tvornica je s probnim radom započela krajem prošle godine, a u njezinu gradnju i opremanje Bosch je uložio približno milijardu eura. Najveće je to pojedinačno ulaganje u povijesti kompanije.

Prva AIoT tvornica

Gradnja je započela u ljeto 2018. na površini velikoj kao 14 nogometnih igrališta. Probna proizvodnja započela je u studenom prošle godine. “Tvornica u Dresdenu prva je Boschova AIoT tvornica koja kombinira umjetnu inteligenciju (AI) sa internetom stvari (IoT)”, pojašnjava glasnogovornica kompanije Annett Fischer.

Dodala je kako ugrađena tehnologija omogućuje kontinuirano poboljšanje proizvodnje temeljeno na podacima, čime se postavljaju novi standardi Industrije 4.0. Tvornica će puni kapacitet dosegnuti do kraja ove godine, a tada će zapošljavati 700 ljudi čiji će posao biti nadzor proizvodnog procesa te održavanje strojeva i opreme.

Fischer ističe kako su svi strojevi – njih oko stotinu – u “čistoj sobi” povezani i umreženi kroz podatkovni centar polaganjem oko 300 kilometara kabela. Fokus kompanije je na proizvodnji procesora koji se ugrađuju u automobile. Taj segment industrije trenutno trpi velike probleme s obzirom na globalnu nestašicu automobilske elektronike koju je prouzročila pandemija koronavirusa.

Međutim, nova Boscheva tvornica dodatno će naglasiti reputaciju okolice Dresdena kao jednog od najznačajnijih europskih središta za proizvodnju mikroelektronike. Štoviše, to područje već nazivaju “Silicijska Saska”.

Istovjetni naziv ima i lokalna industrijska udruga. Njezin čelnik, Frank Bösenberg, izjavio je nedavno novinskoj agenciji DPA kako dresdenski tehnološki klaster “kontinuirano raste od 2009.” spomenuvši da je u toj pokrajini trenutno aktivno oko 2300 kompanija koje zapošljavaju oko 60.000 radnika, a lani su ostvarile oko 16,5 milijardi eura prihoda.

Da tehnološki procvat gospodarstva Saske neće stati sugeriraju i najave značajnih ulaganja velikih igrača u toj branši. Tako je američka kompanija Globalfoundries, koja je preuzela dresdensku tvornicu AMD-a, najavila ulaganje 400 milijuna eura u proširenje proizvodnih kapaciteta.

Daljnja ulaganja od 1,1 milijardu eura u idućih pet godina u svoje pogone u Dresdenu najavio je i njemački Infineon, također jedan od svjetskih lidera u mikroelektronici.

Vodeći ljudi Silicijske Saske nadaju se kako će na tom području tvornicu otvoriti i američki div Intel koji trenutno traži pogodnu lokaciju za tvornicu u Europi.

Frank Bösenberg kazao je za njemačke medije kako je Dresden i njegova okolica među najvećim europskim lokacijama za proizvodnju računalnih procesora, a velika koncentracija značajnih igrača iz branše trebala bi “Silicijskoj Saskoj” dati konkurentnu prednost.

Naivno vjerovanje

Naime, u Europi je jedini značajni konkurent Dresdenu francuski Grenoble. Uspon Saske valja promatrati i u kontekstu ambicija Europske komisije da Europa postane manje ovisna o proizvođačima mikroelektronike iz Amerike i Azije. Stoga je Bruxelles voljan potaknuti izgradnju novih europskih tvornica procesora i elektronike s milijardama eura.

Međutim, Jan-Peter Kleinhans, projektni direktor za tehnologiju i geopolitiku u berlinskom think-tanku Stiftung Neue Verantwortung (SNV) kaže kako političari u EU vjeruju kako izgradnjom dodatnih tvornica mogu jednom i zauvijek izbjeći buduće poremećaje u isporuci mikroelektronike i učiniti EU manje ovisnom o uvozu.

“Ali to ne funkcionira jer čak ni tajvanski TSMC ne može potpuno samostalno proizvesti procesore. Tvrtka ovisi o golemoj mreži dobavljača, treba proizvodnu opremu iz SAD-a, Japana i Nizozemske, kemikalije iz Južne Koreje i Japana kao i silicij iz inozemstva. Stoga bi bilo naivno vjerovati da Europa može biti neovisna samo zato jer ima tvornice”, kaže Kleinhans.

Iako u procesorima za automobile Europa još i drži korak, znatno zaostaje za globalnom konkurencijom u ostalim područjima mikroelektronike. “Kada je riječ o elektronici za pametne telefone, prijenosna računala ili podatkovne centre, gotovo ništa ne dolazi od europskih proizvođača”, naglasio je Kleinhans.