Rast BDP od 1,9 posto i povećanje industrijske proizvodnje od 5,2 posto u prvom tromjesječju, bili su dovoljni argumenti za Mlađana Dinkića, ministra gospodarstva i financija, da izjavi kako je Srbija, koja je lani u sva četiri tromjesečja bilježila pad BDP-a, i formalno izašla iz recesije. To se poklopilo s ocjenom Europske komisije prema kojoj se uspkros negativnim trendovima srpsko gospodarstvo „drži na nogama“ zahvaljući dramatičnom porastu izvoza, koji je u prva tri mjeseca iznosio 22 posto. U ožujku je postignut povijesni rekord s izvozom vrijednim 857 milijuna eura.

Zasluge za postignute izvozne rezultate pripisuju se Fiatovoj tvornici automobila, bez kojeg bi se, prema ocjeni EU komisije, srpsko gospodarstvo našlo u kolapsu. Pored automobilske industrije, koja je vodeća izvozna djelatnost, povoljni izgledi za oporavak daju se poljoprivredi, koja je lani bila pogođena sušom. Na temelju toga EU komisija procjenjuje kako će ovogodišnji srpski BDP biti povećan za 1,7, a u idućoj za 1,9 posto.

Prognoze Ministarstva financija su optimističnije i za ovu godinu predviđaju povećanje BDP za dva posto. Predviđanja se temelje na utrostručenom povećanju prozvodnje u automobilskom sektoru, visokom rastu proizvodnje naftnih derivata, te povećanju proizvodnje u kemijskoj, farmaceutskoj, duhanskoj i tekstilnoj industriji. Zbog stagnacije uvoza i rekordnog rasta izvoza smanjen je vanjskotrgovački deficit za 38,9 posto.

Uvedena treća smjena, zaposleno 500 novih radnika

Mali „fićo“ dao je veliki doprinos preporodu srpskog gospodarstva, a u narednim mjesecima se očekuju još povoljniji rezultati jer je u kragujevačkoj tvornici uvedena treća smjena i zaposleno 500 novih radnika. Antonio Ferrara, glavni direktor tvornice automobila, izjavio je kako je potražnja za automobilom „500L“ tolika da na parkingu nema niti jedno vozilo.

Iako u vladinim krugovima postoji zadovoljstvo zbog doprinosa automobilske industrije promjeni strukture srpskog izvoza od sirovina prema finalnim proizvodima, u stručnoj javnosti se smatra kako je „jedan fićo“ malo za prevladavanje ekonomske krize u kojoj najviše zabrinjava visoka nezaposlenost koja je dosegla stopu od 27 posto radno sposobnog stanovništva. Prema njihovoj ocjeni tek kada zaposlenost počne rasti pojavit će se pouzdani znak izlaska iz višegodišnjih ekonomskih teškoća.

Izlazak iz recesije? Ekonomisti oprezni

Ekonomski analitičari oprezni su prema podacima na temelju kojih je ocjenjeno kako je zemlja izašla iz recesije, jer se takvi zaključci ne mogu izvoditi iz statističkih podataka. Prema riječima ekonomista Miroslava Zdravkovića nema smisla govoriti o izlasku iz recesije dok opada broj zaposlenih.

Ekonomisti upozoravaju kako Srbija ne može vraćati prispjele inozemne dugove, pa je vlada pozvala misiju MMF-a, koja je od utorka u Beogradu, na dvotjedne razgovore o dobijanju zajma od milijardu eura. Glavna tema razgovora bit će deficit u proračunu na kojem MMF inzistira da ne smije biti iznad četiri posto BDP-a. U prva tri mjeseca je iznosio 450 mlijuna eura, a za cijelu godinu je planiran minus u državnoj blagajni od milijardu eura, što znači da je javna potrošnja bila veća od dopuštene. MMF će, kako je najavljeno, inzistirati i na sređivanju prilika u javnim poduzećima. Od vlade će biti zatraženo da kompanijama koje posluju s gubitcima budu uskraćene subvencije.

Iz svega proizilazi da će vlada moći računati na financijsku potporu MMF-a ukoliko odlučnije krene u reforme, kojima bi, pored ostalog, restrukturiranjem bilo obuhvaćeno 160 državnih kompanija (gubitaša). Prema ocjeni Svjetske banke  godišnje se za njihovo održavanje na životu utroši milijardu eura na ime isplaćenih subvencija. Reforma na kojoj inzistira MMF, značit će novi veliki val otpuštanja i povećanu nezaposlenost, a od toga vlada najviše strahuje, jer bi moglo doći do društvenog bunta.