Solarne elektrane pokazale su se u BiH kao idealna investicija, naročito nakon pada cijena solarnih panela i prateće opreme potrebne za njihovu izgradnju. Nedavno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije priopćeno da je 12 kompanija iz BiH podnijelo zahtjev za izdavanje energetskih dozvola, a među njima je i tuzlanski Bingo.

"Investitori su najviše zainteresirani za ulaganja u gradnju solarnih elektrana. Postoji perspektiva u FBiH za proizvodnju struje, "čiste energije", iz obnovljivih izvora, energije sunčevog zračenja kroz izgradnju solarnih fotonaponskih elektrana", poručili su iz tog ministarstva. Međutim, kako doznaje Dnevni avaz od Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju, sve ove kompanije vjerojatno će dobiti odbijenicu jer je, prema akcijskom planu Vlade FBiH, ispunjena kvota ovih postrojenja do 2020. godine. Operator za OIEiEK za godinu je primio ukupno 124 zahtjeva za stjecanje statusa potencijalnog privilegiranog proizvođača (PPP), za primarni izvor, solarna energija, potvrdio je za Dnevni avaz Hajrudin Bećirović, direktor ove institucije.

"Na listu čekanja, formiranu za svaku godinu posebno do 2020., uvrstili smo ukupno 66 postrojenja. Tijekom ove godine očekuje se završetak gradnje i priključenje na mrežu još deset postrojenja koja su uključena u dinamičke kvote iz tekuće godine. Ostale elektrane s liste čekanja imaju krajnji rok od dvije godine od uvrštenja na listu za završetak i priključenje na mrežu", tvrdi Bećirović. Uvidom u Registar, po kojem je već izdano 179 energetskih dozvola za solarne elektrane, razvidno je da postoji velik interes za gradnju ovih postrojenja, a to je posebno jasno iz činjenice da na izdavanje energetske dozvole čeka još 29 postrojenja.

Prema riječima Almira Bećarevića, inače bivšeg direktora BH-Gasa, kada se uzme u obzir da BiH ima dvostruko više sunčanih dana od Njemačke, perspektiva gradnje solarnih elektrana u toj zemlji još je svjetlija. "Kako je riječ i o obnovljivom izvoru energije, ubuduće će rasti potražnja i udio ove energije u ukupnoj proizvodnji struje u BiH i Europi. Nije samo Hercegovina područje za izgradnju ovih elektrana već se u istočnim dijelovima BiH, primjerice Goraždu, uspješno razvijaju ovi projekti", ističe Bećarević.

On smatra da je svaka izdana dozvola za gradnju solarnih elektrana napredak za BiH.  Za razvoj ovog načina proizvodnje struje važno je i to da paneli svojim cijenama omogućavaju sve brži povrat ulaganja u njihovu gradnju, a i sama gradnja je jednostavna i brza.  "Ne čudi ovoliki broj zahtjeva za dozvole jer postoje sve preduvjeti za ubrzan razvoj ove industrije. Privredni kompleksi koji imaju veliku potrebu za energijom gradnjom solara dobit će svoj izvor energije i time smanjiti troškove", kaže Bećarević. Osim Binga, dozvolu za gradnju solarnih fotonaponskih elektrana zatražili su i Comp-IT, Emiran, Jaffa-komerc, Izazov, Maros, Šakota i BEX. Od onih koji su zatražili dozvole za gradnju hidroelektrana ističu se G-TANK, PRO-EL i Turbina. 

Pioniri

Prvu solarku izgradili Fatići iz Kalesije

Prvu solarnu elektranu u BiH izgradili su Sadik Fatić i njegov sin Selmir, vlasnik firme Eko Energija iz Kalesije. Postrojenje snage od 120 kilovata gradili su dva mjeseca na krovu lokalnog sportskog centra, a od ožujka 2012. godine priključili su ga na susutav Elektroprivrede BiH. Selmir Fatić kaže da on i otac često putuju u zemlje Evropske unije, gdje su naučili puno o solarnim elektranama. Ipak, otkupne cijene u BiH bile su presudne da ulože 800.000 KM u izgradnju elektrane. S obzirom na to da je proizvodnja veća za 30 posto od očekivane, uloženo će vratiti već za šest godina.