Nakon što je pandemija pogodila svijet u ožujku 2020. godine, mnoge vlade u Europi potrošile su milijarde eura na potporu tvrtkama i radnicima kroz razne programe, zajmove, bespovratna sredstva i odgodu plaćanja poreznih obveza.

Čak 56 posto tvrtki iz Europske unije dobilo je neki oblik državne potpore tijekom pandemije, što je omogućilo velikom broju njih da sačuvaju svoje investicijske planove. Pokazalo je to istraživanje Europske investicijske banke (EIB) provedeno među 13.500 kompanija.

Ipak ostali ‘na površini’
Financial Times prenosi da je gotovo polovica poduzeća u EU-u pretrpjela pad prihoda nakon pandemije koronavirusa prošle godine, no velike potpore europskih vlada pomogle su mnogim tvrtkama ostanu “na površini” i nastave s ulaganjima.

Međutim, dojam je da su europske tvrtke u krizi uzele potpore, a da se pritom nisu pokušale prilagoditi aktualnoj krizi kroz promjenu i prilagodbu poslovanja.

Naime, EIB-ovo istraživanje je utvrdilo da je daleko manji udio poduzeća u EU-u u odnosu na SAD poduzeo kratkoročne mjere kao odgovor na pandemiju, poput npr. digitalizacije, lansiranja novog proizvoda ili pak skraćivanja lanca opskrbe.

U EU je 46 posto ispitanih tvrtki navelo da su postale digitalnije u protekloj godini, ali to je i dalje znatno manje nego u SAD-u, gdje je 58 posto tvrtki kazalo da su krenule s navedenim mjerama.

U Europi je nešto više od trećine tvrtki koje još nisu ni implementirale napredne digitalne tehnologije i koje u krizi, izgleda, nisu shvatile da je ovo prilika da digitaliziraju poslovanje i usmjere se na digitalnu transformaciju.

Potpredsjednik EIB-a Ricardo Mourinho Félix kaže da je pandemija zahtijevala brz i odlučan odgovor, što su vlade i EU i dali.

“Podrška je bila ključna u pomaganju tvrtkama kako bi prošle kroz izazove i blokade. To je ujedno pomoglo u očuvanju investicijskog kapaciteta koji nam je hitno potreban za ubrzanje zelene i digitalne transformacije”, rekao je Félix.

Više od trećine malih poduzeća koje su primile državne potpore izjavilo je da bi se suočilo s egzistencijalnom prijetnjom bez dodatne pomoći, jer u mnogim slučajevima ne bi mogli vratiti dobivenu potporu.

EU je također pokrenula fond za planove obnove od 800 milijardi eura.

Čini se da je to ublažilo utjecaj krize na korporativna ulaganja, iako je EU prošle godine uronjen u rekordnu poslijeratnu recesiju. Prema istraživanju, bilo je 8,5 posto više europskih poduzeća koja su izjavila da su prošle godine smanjila svoja ulaganja u odnosu na ona koja su ih povećala.

To je puno manje nego što je pokazalo prošlogodišnje istraživanje EIB-a, prema kojem je 28,2 posto više tvrtki planiralo smanjiti svoja ulaganja u 2020.

Ističući kako se globalno gospodarstvo nedavno oporavilo od pandemije, ovogodišnje istraživanje pokazalo je da 17,8 posto više tvrtki planira povećati svoja ulaganja nego ih smanjiti.

Brži oporavak ulaganja
“Ako izuzmete zračne prijevoznike, gdje postoje određeni jednokratni učinci, sada smo blizu razine ulaganja prije pandemije, što je u suprotnosti s globalnom financijskom krizom kada je trebalo više od desetljeća da se vrati na razine ulaganja prije krize”, rekla je Debora Revoltella, glavna ekonomistica u EIB-u.

Jedno područje u kojem su europske tvrtke daleko ispred svojih američkih kolega jest ulaganje u borbu protiv klimatskih promjena, gdje je 43 posto tvrtki iz EU izjavilo da su učinile, naspram samo 28 posto američkih poduzeća.

Europska komisija predviđa da će gospodarstvo u EU-u ove godine rasti pet posto, sljedeće 4,3 posto, a 2023. 2,5 posto. U europodručju rast bi ove i sljedeće godine trebao biti pet posto, a 2023. 2,4 posto.

Pritom su dodali da dalje sve ovisi razvoju pandemije i tempu kojim će se ponuda prilagoditi brzom preokretu u potražnji nakon ponovnog otvaranja gospodarstva.

Sve zemlje članice bilježe rast BDP-a, ali nejednakom brzinom; od 2,7 posto u Njemačkoj do 14,6 posto u Irskoj.