U razgovoru za agenciju Fena sredinom kolovoza Cihad Erginay, turski veleposlanik u Bosni i Hercegovini, priznao je da su opravdane kritike u vezi s niskim ulaganjima Turske u gospodarstvo BiH. "Neki ljudi su govorili da Turska ne ulaže dovoljno te da razina poslovanja između dvije zemalja nije na dovoljno visokoj razini.

Te kritike su konstruktivne i pozitivne. Mi ih prihvaćamo jer pokazuju koliko su ljudi iz BiH zainteresirani za Tursku i koliko žele da se Turska uključi u ekonomsku scenu BiH", rekao je Erginay.Doista, kada se pogledaju brojke, ne može se reći da su turski investitori i kompanije preplavili BiH, kako bi se moglo očekivati s obzirom na odlične političke odnose te kulturnu i povijesnu bliskost dvije države. U BiH posluje samo 15 kompanija iz Turske koje su za deset godina uložile 174,1 milijun eura, što je, na primjer, manje od petogodišnjeg ulaganja samo jedne turske kompanije, Dogus grupe, u Hrvatku, gdje je investirala oko 200 milijuna eura. Do 2010. godine investicije iz Turske činile su samo 2,2 posto ukupnih stranih izravnih ulaganja u BiH, rekao je Dženan Kulović sa zeničkog Ekonomskog fakulteta za Al Jazeeru.

Nisu svi oduševljeni Turcima 
Najznačajniji investitori među turskim kompanija su Kastamonu Entegere-Natron-Hayat koji je investirao u Maglaju, Soda Sanayii A.S.-Sisecam u Soda Lukavac i T. C. Ziraat Bankasi-Turkish Ziraat u Bank Bosnia u Sarajevu. Za skromna turska ulaganja u BiH sigurno velik dio odgovornosti pada na administrativne kočnice u BiH koje su posljedica lošeg zakonodavstva, ali primjetan je i oprez turskih kompanija, možda i zbog toga što svi u BiH nisu oduševljeni dolaskom Turaka. Situacija je daleko bolja kada je riječ turskim ulaganjima u BiH poljoprivredu. Postoji ozbiljan interes više turskih ulagača koji žele potaknuti proizvodnju voća i povrća u BiH. Naravno, BiH poljoprivrednici kažu da je svaka podrška proizvodnji i izvozu dobrodošla. Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, rekao je Nezavisnim novinama da je riječ, prije svega, o malinama, kupinama, borovnicama i jagodama, čija je proizvodnja vrlo zahtjevna.

Šansu najviše vide uzgajivači malina, koji tvrde da bi mogli plasirati veće količine svojih proizvoda na tursko tržište zahvaljujući interesu turskog lidera u distribuciji smrznutog voća i povrća, tvrtki Kaledonya iz Burse. Ta kompanija je iz BiH uvezla u Tursku 150 tona malina od samo jednog proizvođača, namjeravaju ove godine uvesti još 300 tona, a spremni su otkupljivati i zaleđene jagode, trešnje, borovnice i kupine."Namjeravamo sljedećih sezona otkupiti veće količine smrznute maline, sortirane i spakirane po klasama", rekao je Murat Bayizit, vlasnik kompanije, koji kaže i da planira otvoriti tvrtku u RS, što će, ipak, ovisiti o stabilnosti države i jamstvu za njegovo ulaganje. A u Mostaru je u utorak predstavljen projekt Udruge uzgajivača ovaca i koza Tor i investitora, turske tvrtke Milksa, kojim se predviđa gradnja tisuću farmi koza. Farme su predviđene na cijelom području BiH, ali u Hercegovin će biti smješteni centri za kozarstvo.

Obiteljski biznis
"Oduševljeni smo ovim projektom i nastojat ćemo da farme što brže zažive s novom vrstom koza koju će isporučiti partneri iz Turske", rekao je Dževad Kovač, predsjednik Tora za agenciju Fena. Aybar Ulucka, zastupnik Milksa istaknuo je socijalni i ekonomski značaj projekta uzgoja koza kao obiteljskog biznisa, pod sustavom franšize, jer će se zaposliti 7500 osoba. Prema njegovim riječima, tvrtka Milksa uložila bi 300 milijuna eura u izgradnju farmi, a od Razvojne banke traže da kreditira farmere. 

Trgovinski odnosi

Raste izvoz BiH, ali i uvoz

Od 2003. do 2013. godine, trgovinski odnosi između BiH i Turske porasli su pet i pol puta. Izvoz BiH u Tursku porastao je sa 5,9 na 92,7 milijuna eura, dok je uvoz porastao sa 47,1 na 204,7 milijuna eura. Turska svojim kompanijama koje namjeravaju pokrenuti investicijske aktivnosti u Bosni i Hercegovini daje poticaje. Turci su osnovali i Centar za razvoj odnosa s Bosnom i Hercegovinom (BIGMEV), kao i Fondaciju za razvoj obrazovanja Sarajevo, a uz druge oblike pomoći tu je i izgradnja infrastrukturnih projekata koje je omogućila Turska agencija za kooperaciju i koordinaciju (TIKA).