Iako je članica NATO-a, Turska bi se mogla suočiti s mjerama odmazde ako pomogne Rusiji u izbjegavanju sankcija, neslužbeno poručuju čelnici zapadnih država nakon sastanka turskog i ruskog predsjednika u Sočiju.

Kako piše Financial Times pozivajući se na neslužbene razgovore sa šest zapadnih dužnosnika, sve je veća zabrinutost oko procvata tursko-ruske suradnje nakon što je četverosatni sastanak Recepa Tayyipa Erdoğana i Vladimira Putina u ruskom ljetovalištu urodio sporazumom o ojačavanju ekonomskih i trgovinskih odnosa.

Pozorno motre
Kako su krajem prošloga tjedna prenijeli inozemni mediji, riječ je u prvom redu o prometnom sektoru, poljoprivredi, financijama i građevinarstvu, kao i o sektoru turizma. Jedan dužnosnik Europske unije istaknuo je kako Bruxelles “sve pozornije” prati tursko-rusku suradnju, dodavši kako ta država postaje “sve više platforma” za trgovinu s Rusijom.

Turska je posredovala u sklapanju dogovora Ukrajine, Rusije i UN-a u Istanbulu prošli mjesec o nastavku izvoza žita iz ukrajinskih luka na Crnom moru nakon višemjesečne blokade. Putin je spomenuo i ulogu Ankare u tranzitu ruskog plina prema Europi, preko plinovoda Turski tok. “Europski partneri trebaju biti zahvalni Turskoj jer ona osigurava neometani tranzit ruskog plina”.

Jedan drugi sugovornik opisao je aktualni turski odnos prema Rusiji kao “vrlo oportunistički”. “Pokušavamo učiniti da Ankara obrati pažnju na našu zabrinutost”, kazao je taj izvor FT-a. Washington je više puta upozorio da će se države koje pomognu Rusiji u izbjegavanju sankcija naći na udaru “sekundarnih sankcija” koje ciljaju kršenja izvan američke pravne jurisdikcije.

U tom kontekstu valja podsjetiti da se Wally Adeyemo, zamjenik američke ministrice financija, u lipnju sastao s dužnosnicima turske vlade i predstavnicima tamošnjih banaka kako bi ih upozorio da se ne upuste u transferiranje novca iz Rusije.

Ako Erdoğan odluči oživotvoriti sporazum s Rusijom dogovoren u petak, konkretne mjere odmazde mogle bi se pojaviti u obliku poziva zapadnih vlada da kompanije iz tih država obustave svoje poslovanje s Turskom, navodi jedan visoki zapadni dužnosnik.

U Turskoj posluje niz zapadnih kompanija, od Coca-Cole, preko Forda do Boscha. Ako korporativni sektor postupi u skladu s tim pozivom, bio bi to značajan udarac tuskom gospodarstvu vrijednom 800 milijardi dolara. Međutim, radi se o vrlo neuobičajenoj prijetnji jednoj savezničkoj državi.

Teško do konsenzusa
No, valja naglasiti da je bilo kakva konkretna akcija – posebno u europskim okvirima – još daleko od stvarnosti. Tri europska dužnosnika ističu za FT kako još nije bilo nikakvih službenih razgovora u Bruxellesu oko mogućih reperkusija po Tursku.

Dio njih ističe i kako još nije potpuno jasno što će sve proizaći iz sporazuma iz Sočija. U svakom slučaju, navodi jedan dužnosnik EU-a, ako do toga dođe, bit će teško postići konsenzus svih članica oko konkretnih mjera protiv Turske.

Naime, iako Tursku bije glas vrlo nepouzdanog saveznika unutar NATO-a, posebno nakon nedavnih uvjeta koje je Ankara postavila za primanje Švedske i Finske u taj savez, ta je država ključni partner Europi u zauzdavanju migrantske krize i suzbijanju terorizma.

U Turskoj je i dalje smješteno 3,7 milijuna sirijskih izbjeglica u sklopu sporazuma s EU-om iz 2016. godine. Ipak, dio država EU-a mogao bi se odlučiti za individualne sankcije, primjerice ograničavanja financiranja turskih kompanija.