Nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan naredio da se iz Ankare protjera desetero veleposlanika zapadnih država koji su tražili puštanje na slobodu Osmana Kavale – poslovnog čovjeka i simpatizera oporbe – turska lira ponovno je oslabila na rekordno niske razine.

Je li Erdoğanov potez s izazivanjem diplomatske krize tek pokušaj da se pažnja skrene s one ekonomske koja pogađa Tursku, pitanje je koje postavljaju političari diljem svijeta prateći situaciju, ali i ekonomski stručnjaci.

Sorošev agent, naravno

Podsjetimo, Osman Kavala, inače filantrop i poduzetnik, prije četiri je godine zatvoren zbog optužbi za financiranje prosvjeda diljem zemlje 2013. i za umiješanost u neuspjeli državni udar 2016. godine. Unatoč tome što nema osuđujuće presude, još uvijek se nalazi iza rešetaka.

Njegovo su puštanje na slobodu tražili također iz Europskog suda za ljudska prava, istaknuvši da ne postoji sumnja o počinjenju kaznenog djela. Prošlog je ponedjeljka došla reakcija, odnosno zajednička izjava deset veleposlanika Kanade, SAD-a, Švedske, Finske, Nizozemske, Novog Zelanda, Norveške, Njemačke, Francuske i Danske, u kojoj su pozvali na pravedno i brzo rješavanje Kavalina slučaja i “hitno puštanje na slobodu”.

Međutim, Erdoğan je na njihov zahtjev odgovorio naloživši u subotu turskom ministarstvu vanjskih poslova da se navedenih deset veleposlanika proglasi nepoželjnim osobama (persona non grata) i da ih se protjera iz Ankare. To bi rezultiralo najdubljim sukobom Turske sa Zapadom u Erdoğanovih 19 godina koliko već vlada državom.

On pak smatra da izaslanici ne poštuju tursko pravosuđe i da nisu imali pravo zahtijevati Kavalino oslobađanje, a za većinu je problema u svojim istupima optužio između ostalog i Georgea Sorosa tvrdnjama da je Kavala njegov agent. Erdoğanovi politički protivnici uvjereni su da je sve ovo samo pokušaj odvraćanja pozornosti i bježanja od ekonomske krize s kojom se Turska susreće.

Vrijednost turske valute pala je na rekordno nisku razinu nakon što je središnja banka, pod pritiskom Erdogana da se “potakne gospodarstvo”, prošli tjedan neočekivano smanjila kamatne stope na 19 posto, unatoč visokoj inflaciji.

Rast od 9 posto

Kako Reuters navodi, dok Međunarodni monetarni fond ove godine Turskoj predviđa gospodarski rast od 9 posto, inflacija je dvostruko veća, a lira je pala za 50 posto u odnosu na dolar od posljednje Erdoğanove pobjede na izborima 2018. godine.

Turski predsjednik pak ne prihvaća tezu da se inflacija može suzbiti podizanjem kamatnih stopa. Lira je u azijskoj trgovini jučer dosegla novu najnižu razinu, oslabivši 1,6 posto na 9,75 lira za dolar, što su bankari pripisali Erdoganovim komentarima i reakcijama.

“Erdoğan vjeruje da može pobijediti na sljedećim turskim izborima optužujući Zapad za napad na Tursku – bez obzira na žalosno stanje u ekonomiji”, napisao je na Twitteru Soner Cagaptay s Washington Instituta za bliskoistočnu politiku.

Kemal Kilicdaroglu, čelnik glavne oporbene stranke CHP, smatra da Erdogan “vuče državu do provalije”, a turski diplomati kažu da ovo nije vrijeme za ovakve istupe predsjednika protiv veleposlanika zbog ionako klimave situacije u turskoj vanjskoj politici i narušavanja odnosa s drugim državama.