Osim političke, posjet predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogan BiH imao je i važnu gospodarsku dimenziju.

Nakon susreta Erdogana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića objavljeno je da će ovog ljeta biti raspisan natječaj za izgradnju autoceste od Sarajeva do Beograda.  Erdogan je izjavio kako će razina investicije u tu autocestu iznositi više od tri milijarde eura: "Imat ćemo podršku Exim banke, jer bez nje ne bismo mogli. Sve građevinske kompanije koje budu radile doprinijet će. Imat ćemo 15-20 posto investicija, a ostalo će biti kredit Exim banke. Kada ostvarimo infrastrukturu, to će biti put mira. Projekt će sam sebe isplatiti, a cijeli Balkan će imati veliku korist i zadovoljstvo", rekao je turski predsjednik.

Razočarani građani BiH
Oko trase buduće ceste već dugo se vodi polemika u stručnoj i političkoj javnosti. Prema pisanju portala Indikator.ba, cost benefit analize pokazale su da je trasa za buduću prometnicu Sarajevo-Beograd preko Zenice, Žepča, Tuzle prema Brčkom i Bijeljini društveno-ekonomski isplativija nego dionica od Sarajeva do Vardišta. To je rekao Amir Fejzić, viši stručni saradnik u JP Autoceste FBiH na okruglom stolu o temi "Razvojni koridori i privredne zone od regionalnog značaja – Autocesta Sarajevo – Beograd" koji je nedavno održan u Sarajevu.

O tome će sigurno još biti riječi, a izvjesno je da će i Turska imati što za reći.  Međutim, u BiH često se mogu čuti komentari kako Turska samo politički podržava BiH, dok novac izravno investira u susjednu Srbiju, piše portal Klix.ba. Brojni BiH državljani smatraju kako BiH nema nikakve izravne koristi od političke podrške Turske, odnosno da nitko u BiH ne živi bolje jer službena Ankara podržava teritorijalni integritet i suverenitet BiH.

Turski predsjednik razočarao je dio građana BiH koji vjeruju kako je BiH najvažnija zemlja Turskoj na Balkanu izjavom da je to ipak Srbija, navodi portal. Erdogan je dodao i da je trgovinska razmjena Turske i Srbije prošle godine iznosila više od milijardu dolara te da je trenutni cilj povećanje na dvije milijarde dolara. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u 2017. godini obujam razmjene s Turskom iznosio je blizu 1,08 milijardi KM (oko 4,3 mlrd. kuna) te da je među tzv. "ostalim tržištima" ili "trećim zemljama" Turska najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, a zatim Ruska Federacija.

Podaci Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) pokazuju da su prema službenim podacima Centralne banke BiH (CBBH), u razdoblju od svibnja 1994. do prosinca 2016. godine, investicije iz Turske iznosile 389,5 milijuna KM (199,1 milijun eura). Turska se nalazi tek na jedanaestom mjestu na popisu zemalja najznačajnijih stranih investitora u BiH s udjelom od tri posto u ukupnim investicijama u BiH.

'Nisu tražili subvencije'
Prema ukupnim iznosima zaključno s prosincem 2016. godine, zemlje koje su najviše ulagale u BiH su Austrija, Hrvatska i Srbija. I uz povećanje ulaganja s Bliskog istoka, najznačajniji ulagači u BiH ostaju zemlje Europe. Ipak, kako smatraju analitičari, raste turske nazočnost na Balkanu, gdje se mnogi pitaju što njihov nekadašnji gospodar iz osmanskog doba zapravo ima u planu za tu regiju.  Turske tvrtke uz velika ulaganja u brojne projekte u regiji kontroliraju i aerodrom u Prištini i namjeravaju izgraditi jedan u Valoni, u južnoj Albaniji.

Imaju u vlasništvu i kosovsku energetsku kompaniju KEDS/KESCO. Reuters navodi da je jedna turska kompanija već otvorila 300 radnih mjesta u tvornici tekstila u Krupnju, pri čemu političke veze između Beograda i Ankare pomažu da se osigura najveća investicija u posljednjih 30 godina za grad koji je teško pogođen poplavama 2014. "Nisu tražili subvencije", rekao je Ivan Isailović, predsjednik općine Krupanj.