Jedna kreditna kartica kojom se može plaćati samo u Rusiji i nekolicini okolnih država možda će ove godine spasiti turističku sezonu u Turskoj koja očekuje financijski rezultat od turizma na razini predpandemijske 2019.

Kako piše Deutsche Welle, nakon što je lira izgubila polovicu vrijednosti, u oporavku turizma turska vlada vidi slamku spasa za prevladavanje krize koja je zahvatila cjelokupno gospodarstvo.

Snažne veze
No, ove godine to baš i neće biti tako lako postići s obzirom na prekid dobrog dijela ekonomskih veza Rusije i zapadnih država uslijed invazije na Ukrajinu. Turske ekonomske veze s Rusijom vrlo su snažne, od uvoza ruskih energenata, preko izvoza turske robe i hrane do velikog broja ruskih turista koji se svake godine slijevaju u turska ljetovališta.

Za ilustraciju, 2019. je bilateralna trgovina ovih dviju država vrijedila 26,3 milijarde dolara. Iako je članica NATO-a, Turska se nije pridružila zapadnim sankcijama protiv Rusije. Naime, vlada u Ankari pokušava održati dobre odnose s obje zaraćene strane s obzirom na sve dublju ekonomsku krizu u Turskoj i stopu inflacije kakva nije zabilježena u dva desetljeća.

U tom kontekstu devizni prihodi od turizma ključni su u zauzdavanju rastućeg proračunskog deficita. No, s obzirom da ruski korisnici ne mogu koristiti kreditne karice poput Vise i MasterCarda, a i ukinuti su letovi prema Rusiji, turski turistički djelatnici početkom proljeća smatrali su da se od najbrojnijih gostiju ove sezone mogu oprostiti. Međutim, vlada je pronašla rješenje.

Ruski državljani moći će plaćati u Turskoj putem platnog sustava Mir (u prijevodu Svijet) osnovanom 2014. kada su Rusiji uvedene prve međunarodne sankcije zbog bezobzirnog otimanja ukrajinskog poluotoka Krima.

Kartice sustava Mir koriste se za bankovne transfere, a osim u Rusiji, prihvaćene su u još 12 država, pokazuju podaci Banke Rusije. Osim u bivšim sovjetskim republikama, poput Armenije, Bjelorusije, Kirgistana i Kazahstana, Mirom se može plaćati i u Vijetnamu te Cipru.

Krajem prošle godine, izdano je 113,6 milijuna kartica Mir. Doduše, Mirom se može plaćati u Turskoj još od 2019. kada ga je prihvatila banka Isbank. No, uskoro će se značajno povećati broj primatelja ovih kartica, najavljuju iz ministarstva financije Turske, unatoč prošlomjesečnom pozivu ukrajinske središnje banke za suspenzijom svih transakcija putem tog ruskog platnog sustava.

Turska ima složene političke i ekonomske odnose, kako s Rusijom, tako i sa Ukrajinom, istaknula je za DW ekonomistica Güldem Atabay. “Kao što je Njemačkoj teško uvesti embargo na uvoz ruskih energenata, tako je i razumljivo da Turska u svom stavu prema Rusiji pokušava zaštititi sebe”, dodaje Atabay.

Međutim, Atabay smatra kako vlada u Ankari treba biti oprezna u takvom pristupu. “Ako postoji ideja kupnje energenata od Rusije i njihove preprodaje zapadnim državama, tada će se turski pristup pokazati pogrešnim.

Uzimajući u obzir da smo država gdje je mogućnost ostvarenja takvih inicijativa visoka, ako počnemo kupovati rusku sirovu naftu, prerađivati je ovdje i zapadnim državama prodavati naftne derivate, to će postati instrument kojim Rusija zaobilazi zapadne sankcije”, smatra Atabay.

Teško ostvariv cilj
U tom kontekstu treba podsjetiti na slučaj banke Halkbank koju je američko tužiteljstvo optužilo za kršenje sankcija protiv Irana. Turska vlada očekuje da će prihodi od turizma ove godine opet dosegnuti 35 milijardi dolara.

Međutim, taj cilj u 2022. neće biti ostvaren, smatra ova ekonomska analitičarka. Naime, rusko gospodarstvo ove bi godine moglo oslabjeti i do 10 posto. “Ruska valuta izgubila je na vrijednosti, a inflacija je porasla. Sukladno tome, kupovna moć ruskih turista i općenito građana je pala. Neki Rusi ove će godine i odustati od odlaska na ljetovanje”, ocjenjuje Atabay.

Prošle godine turska ljetovališta posjetilo je 4,7 milijuna ruskih turista. No, to je daleko manje nego prije pandemije kada je Tursku posjetilo više od sedam milijuna Rusa, pokazuju podaci tamošnjeg ministarstva turizma.

Gledano po udjelu, Rusi su uvjerljivo najbrojniji gosti Turske, sa 19 posto u ukupnim dolascima. Slijede Nijemci sa 12,5 posto, a lani ih je došlo više 3,1 milijun. Na trećem su mjestu Ukrajinci, sa 2,1 milijun dolazaka, odnosno 8,3 posto, pokazuje službena statistika.