Turska oporba nikad u posljednja skoro dva desetljeća nije bila optimističnija oko mogućnosti izbornog zbacivanja Recepa Tayyipa Erdogana s vlasti, ponajprije zbog sve težeg stanja u tamošnjem gospodarstvu.

Koliko je Erdogan izgubio uzde nad gospodarstvom, ali i koliko živi u nekoj svojoj iluziji “cvjetajuće ekonomije” pokazuje primjer koji prenosi Financial Times.

Kada je nedavno jedan hrabriji član Erdoganove Stranke pravde i razvoja (AKP) kazao kako je javnost sve nezadovoljnija ekonomskim stanjem, turski je predsjednik pobjesnio.

Poznaje ulicu bolje

“Vi lažete. Poznajem ulicu bolje nego vi”, urlao je Erdogan. Kako tvrde upućeni izvori, on i dalje smatra kako neki članovi AKP-a pretjeruju kada govore o ekonomskim problemima zemlje članice 20 najvećih svjetskih gospodarstava.

Međutim, Erdogan se sve više suočava s pokazateljima da njegov autokratski pristup u vođenju 765 milijardi dolara vrijednog turskog gospodarstva ne funkcionira. Iako ekonomski rast na papiru i ne izgleda tako loše, ali to se ne preslikava u otvaranja novih radnih mjesta.

Gorući je problem inflacija koja je u rujnu dosegla gotovo 20 posto, a valuta rapidno gubi na vrijednosti. Prije 10 godina za jedan američki dolar moglo se dobiti svega 1,8 turskih lira, a danas gotovo 10. Stopa siromaštva koja je u prvih 15 godina od dolaska AKP-a na vlast rapidno pala počela je 2019. opet rasti.

I to uoči valutne krize koja je dovela do recesija i gubitka milijun radnih mjesta. Svjetska je banka upozorila da je to povećalo broj siromašnih u zemlji za 1,5 milijuna, na ukupno 8,4 milijuna i time izbrisalo gotove sva dostignuća u tri godine prije krize.

Ipak, za predsjednika koji će sutra proslaviti 19. obljetnicu dolaska na vlast najveći je razlog za brigu pad podrške njegovom AKP-u: od parlamentarnih izbora 2018. AKP je izgubio 10 posto podrške i trenutno uživa povijesno najniži postotak simpatija turskih birača. Da su danas izbori, AKP bi dobio najviše 33 posto glasova.

“Glavni i najvažniji razlog je gospodarstvo”, pojašnjava Ozer Sencar, direktor agencije za istraživanje javnog mnijenja Metropoll. “Trenutno postoji velika skupina stanovništva koja ne može podmiriti osnovne potrebe. Oko trećine izbornog tijela to ne može. To je temeljni razlog zašto ljudi okreću leđa AKP-u”, kaže Sencar.

Turska oporba prepoznala je tu priliku. Iako neki analitičari smatraju da oporbenjaci mogu samo sanjati povratak na vlast, stranke koje su se udružile u „antierdoganovski blok“ uvjerene su da padajuće gospodarstvo može pomoći u smjeni turskog „sultana“.

No, do toga je još mnogo vremena i mnogo se toga može promijeniti. Naime, parlamentarni će se izbori održati 2023. godine kada Turska slavi 100. obljetnicu utemeljenja Republike. Doduše, dio analitičara smatra da su mogući i prijevremeni izbori, već u prvom polugodištu iduće godine.

Opet šokirao tržišta

Predsjednik Erdogan u međunarodnoj financijskoj zajednici poznat je što osobno kreira monetarnu politiku središnje banke preko guvernera-poslušnika. Tako je prošloga mjeseca financijsko tržište opet šokirala vijest da je središnja banka snizila kamatne stope, unatoč rastućoj inflaciji.

To je uzrokovalo novo potonuće lire čiji tečaj mnogi smatraju barometrom ekonomskog zdravlja Turske. Nekoliko dana kasnije Erdogan je zaigrao opasnu diplomatsku igru tražeći protjerivanje desetorice zapadnih veleposlanika – među njima i američkoga – koji su apelirali na puštanje poslovnog čovjeka i oporbenog financijera Osmana Kavale koji je već četiri godine u zatvoru.

“Unutarnja politika, vanjska politika, gospodarstvo, sve ide od lošeg na gore”, kaže jedan bivši turski ministar koji je želio ostati anoniman. “Još postoji šansa da se situacija promijeni. Ali samo jedan čovjek to može. Sve je na njemu””, kaže taj član AKP-a.

Umit Ozlaye, jedan od potpredsjednika centrističke Dobre stranke (IYI) – kojoj je rejting posljednjih mjeseci naglo skočio i mogla bi formirati vladajuću koaliciju s Republikanskom narodnom strankom – kaže kako predsjednički model koji je Erdogan uveo prije tri godine ne može odgovoriti na rastuće probleme Turske. “Erdogan je samo donositelj odluka.

On nema dobru informacijsku mrežu. Sve je stariji i umorniji”, kaže Ozlaye. Za to vrijeme predsjednik i dalje ističe kako gospodarstvo napreduje. Prognoze Međunarodnog monetarnog fonda govore da će turski BDP ove godine porasti 9 posto, nadmašivši Kinu.

No, najveća udruga poslodavaca u zemlji, Tusiad, ističe kako fokus vlade na ekonomskom rastu po svaku cijenu djeluje štetno na državu.