Ako se prve procjene turskih geologa pokažu točnima, Kina će izgubiti globalnu dominaciju u eksploataciji i trgovini rijetkim metalima, prijeko potrebnih industriji baterija za električne automobile i proizvođačima opreme za dobivanje energije iz obnovljivih izvora.

Kako navodi Deutsche Welle, nakon više od desetljeća testnih bušenja, turski geolozi objavili su kako su u području blizu grada Eskisehira na sjeverozapadu zemlje pronašli golemo nalazište rijetkih metala koje se procjenjuje na 694 milijuna tona. Samo Kina ima veća nalazišta od ukupno 800 milijuna tona.

Gdje su detalji?
Turska vlada vjeruje da je to nalazište dovoljno za zadovoljavanje potreba cijelog svijeta u idućih 1000 godina. Međutim, stručnjaci sumnjičavo gledaju na turske tvrdnje s obzirom da Ankara nije izašla s preciznim podacima o čistoći ili kvaliteti metala s tog nalazišta.

“Ako tvrde da je to tako veliko nalazište, znači da su obavili mnoštvo ispitnih bušenja i znaju kakva je kvaliteta. Stoga, gdje su detalji?”, pita se Christopher Ecclestone, analitičar britanske konzultantske tvrtke Hallgarten & Company.

David Merriman, stručnjak za rijetke metale u konzultantskoj tvrtki Wood Mackensie, kazao je za DW kako tursko nalazište vjerojatno sadrži metale poput lantana kojeg trenutno na tržištu ima i previše u ponudi te nije “najrjeđi metal u potražnji za korištenje u magnetima visokih performansi”.

Britanska geologinja Kathryn Goodenough nedavno je izjavila magazinu Wired kako nalazište u Turskoj vjerojatno skriva tek 14 milijuna tona rijetkih metala, što je manje od trećine procijenjenih kineskih zaliha.

Kina trenutno opskrbljuje oko četiri petine svjetskog tržišta rijetkih metala. Europska unija iz Kine pokriva čak 98 posto potreba za tom sirovinom, odnosno oko 16.000 tona godišnje.

Najveći igrači u dobavnom lancu su kineske državne kompanije ili tvrtke koje koriste obilate subvencije vlade u Pekingu, pa su magneti proizvedeni u Kini za trećinu jeftiniji nego europski.

Kineski monopol na rijetke metale nije po volji Bruxellesu i Washingtonu koji smatraju da bi ih Peking mogao iskoristiti kao instrument političkog pritiska u trgovinskim i geopolitičkim sporovima. Zapadna zabrinutost ima temelja – Kina je 2010. obustavila izvoz rijetkih metala u Japan zbog teritorijalnog spora.

Američka ministrica financija Janet Yellen ovoga je tjedna izjavila kako je SAD zainteresiran za prekid ovisnosti o kineskim rijetkim metalima, optužujući Peking za “pritisak na niz država s čijom se politikom ne slaže”.

Neupitna dominacija
Prije dvije godine Europska unija osnovala je Europski savez za rijetke metale kako bi se članice ohrabrile da diverzificiraju izvore sirovina iz trećih država. Skraćivanje dobavnih lanaca posebno je ubrzano izbijanjem pandemije koronavirusa.

Europa za sada ima samo jedan pogon za preradu rijetkih metala, u Estoniji, te vrlo mali broj proizvođača magneta, od kojih je najveći njemački Vacuumschmelze.

David Merriman smatra da kinesku dominaciju još dugo neće nitko ugroziti, iako SAD, Velika Britanija i Australija povećavaju ulaganja u taj sektor. Razlog je što Kina ima najrazvijeniji lanac vađenja i prerade rijetkih metala u finalni proizvod. No, tursko nalazište ima i političku ulogu.

Ako je tako vrijedno kao što Ankara tvrdi, to će predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu dati dodatni argument u odnosima s europskim i NATO partnerima, a i dati veliki poticaj gospodarstvu pritisnutom visokom inflacijom i strmoglavim padom vrijednosti valute. Inače, ovo nije prvi put da su turske tvrdnje o otkrivanjuu velikih rudnih bogarstava dočekane u inozemstvu sa skepsom.

Prije dvije godine tamošnja je vlada slavodobitno objavila da je otkriveno golemo nalazište prirodnog plina u Crnom moru, a turski čelnik odmah je kazao kako će to smanjiti ovisnost države o uvozu tog energenta. Inozemni geolozi smatrali su da nalazište ne skriva 320 milijardi prostornih metara plina kako se isprva tvrdilo, a i sumnjali su da će početi s radom do 2023. godine.