U Sloveniji od 1987. godine posluje obiteljska tvrtka Pipistrel koja svojim lakim i ultralakim letjelicama danas snabdijeva indijsko ministarstvo obrane i mornaricu, dok s kineskim tržištem ima potpisan ugovor o isporuci vrijedan 350 milijuna eura.

Uz vrhunsku kvalitetu proizvoda, rezultat je to i nesklonosti europskog neba koje novim ekološkim i sigurnosnim standardima propisuje sve više opreme ugrađene u ultralake zrakoplove, dok njihova najveća dopuštena masa uzlijetanja ostaje ista. Ivo Boscarol, vlasnik i direktor tvrtke Pipistrel, za Poslovni dnevnik otkrio je misiju i viziju ove globalno poznate tvrtke, ujedno i pobjednice NASA-ina natječaja za energetski najštedljiviju letjelicu, ali otkrio i zanimljivo pojašnjenje zašto je regija Balkana svojevremeno imala više pilota nego ostatak svijeta. 

Najavili ste ulazak zaposlenika u vlasničku strukturu Pipistrela. O kojoj veličini udjela govorimo i što vas je motiviralo na navedenu odluku?
Najveće bogatstvo Pipistrela su naši zaposlenici. Korištenjem novih tehnologija želimo povisiti standarde u zrakoplovstvu, pa zaposleni u našem odjelu razvoja i istraživanja moraju biti motivirani za ostvarenje naših vizija. Moraju biti aktivno uključeni u sve procese tvrtke, što je povezano i s vlasništvom. Pipistrel se trenutno sastoji od tri poduzeća, dva u Sloveniji i jednog u Italiji. U talijanskoj su sastavnici četiri djelatnika ujedno i suvlasnici s udjelima po jedan posto. Ove smo godine i zaposlenima u slovenskom poduzeću ponudili da bilo svojim radom, doprinosom ili znanjem uđu u posao. Točan postotak vlasništva unutar ovoga procesa ovisi o interesu radnika i neće biti poznat do kraja godine.

Na kojim ste sve tržištima u ovom trenutku prisutni i imate li planova za daljnje širenje? 
Prisutni smo u 95 zemalja. Što se Europe tiče, najvažnija su nam tržišta njemačko i francusko, dok se s druge strane Atlantika radi o SAD-u i Argentini, dok su najveća ona na teritoriju Indije i Kine. Prije nekoliko godina pobijedili smo na natječaju indijskog Ministarstva obrane za opskrbu indijske škole ratnog zrakoplovstva (IAF) sa 194 zrakoplova, a indijskoj mornarici (IN) i Nacionalnoj kadetskoj Akademiji nastavit ćemo do kraja 2018. dostavljati sedam zrakoplova mjesečno.  S kineskim smo partnerima zaključili dugoročni ugovor vrijedan 350 milijuna eura. Na teritoriju Kine gradimo i dvije tvornice za dva modela zrakoplova, a ugovor uključuje i godišnju isporuku 100 zrakoplova proizvedenih u Europi. Kineskoj tvrtki Sino Group Co GA prodali smo tehnologiju i prava na proizvodnju dvaju modela zrakoplova za područje Kine i 11 okolnih zemalja. Ugovor također uključuje razvoj hibridnog putničkog zrakoplova sa 19 sjedala.

Tko su vaši najčešći kupci i koji modeli su najpopularniji? 
Izrađujemo 11 različitih modela, u ovom trenutku jedan zrakoplov dnevno. Uz tvornicu u Italiji proizvodnja će se udvostručiti. Proizvodimo različite vrste zrakoplova, s po jednim, dva ili četiri sjedišta te jedrilice i motorne zrakoplove, kao i one za obuku, rekreativno letenje i profesionalne svrhe.  Tu su i letjelice s benzinskim, električnim i hibridnim pogonom. Navedeno nam osigurava tržišnu prednost jer se ne oslanjamo samo na jedan model i možemo prodavati različite modele na različitim tržištima, što nas u konačnici čini i manje osjetljivima u odnosu na proizvođače koji imaju jedna ili dva najbolje prodavana modela. 

Koje su neke od karakteristika tržišta lakih letjelica posljednjih nekoliko godina?
Tržište je drastično smanjeno, osobito u području ultralakih zrakoplova gdje su se sigurnosni zahtjevi enormno povećali, što posebice vrijedi za Europu. Drugdje u svijetu postoji više razumijevanja i sluha za stvarnost.  Tako smo u SAD-u, primjerice, kreirali potpuno novu kategoriju zrakoplova dvosjeda, namijenjenu za sport i osnovno školovanje za čije se upravljanje više ne traži pilotski liječnički pregled već je dovoljan onaj za s prometne dozvole. Istu praksu slijedi gotovo cijeli svijet, osim birokratski okoštale Europe. 

Imate li u planu razvoj novih modela?
Pipistrelova osnovna djelatnost je istraživanje, projektiranje i razvoj ne samo novih modela, već i novih vrsta zrakoplova, kao i novih načina letenja.  Kao prvi u svijetu 2007. smo godine uveli potpuno električni zrakoplov dvosjed, a onda 2011. na NASA-inom natječaju pobijedili s prvim potpuno električnim avionom s četiri sjedala, razvijali smo avion na pogon vodikom, prvi u svijetu uveli avion na hibridni pogon. Naš je cilj ostaviti traga u zrakoplovstvu bez da onečistimo atmosferu. 

Koliko je letenje općenito razvijeno kao rekreacijska aktivnost, i koliko je popularno u našoj regiji?
Sve zemlje koje su u novijoj povijesti na bilo koji način bile povezane sa socijalističkim režimom razvile su i visoku kulturu letenja. Za razliku od ostalih država, u tim je zemljama letenje bilo besplatno. Nakon pada sistema, oni koji su navikli da je takva rekreacija besplatna obično su se njome i prestajali baviti. U međuvremenu je stasala i nova generacija pilota, onih  koji si mogu priuštiti trošak letenja, ali se nemaju vremena educirati. Time je pred nas proizvođače postavljena nezahvalna zadaća izrade sigurnog i inteligentnog zrakoplova, jednostavnog za letenje. U godinama ispred nas doći će do velike revolucije u zrakoplovstvu i njegovom sportskom segmentu gdje, zbog autonomnih modela, više neće biti potrebne vještine pilotiranja.

Proizvodnja na 3D printeru

Gdje se izrađuju dijelovi, s kim sve surađujete? 
Svaki zrakoplov ima od 5000 do 7000 dijelova. Neki su, naravno, kupljeni kao gotov proizvod na tržištu, ali oni koje posebno razvijamo u Pipistrelu izrađeni su u suradnji s jednim od 400 kooperanata, uglavnom iz Slovenije. Danas je ponuda različitih tehnologija na tržištu toliko velika da treba vrlo racionalno promisliti je li isplativije proizvesti proizvod kod kuće ili ga outsourcati. Većinu dijelova proizvodimo sami, posebice one koji se mogu ispisati na 3D printeru.