Američki predsjednik Donald Trump vjerojatno će prvo snižavanje trgovinskog deficita SAD-a u šest godina prikazati u predizbornoj kampanji kao uspjeh svoje politike, no taj je pokazatelj viši nego na početku njegova mandata. 

Tamošnji statistički zavod objavio je da je američki manjak u trgovini sa svijetom lani iznosio 616,8 milijardi dolara što je 1,7 posto niže nego 2018. godine. Promatrano prema udjelu u BDP-u, deficit je lani iznosio 2,9 posto vrijednosti gospodarstva, nasuprot 3 posto godinu ranije. 

Propala obećanja
Kada je ulazio u Bijelu kuću pobijedivši na izborima 2016. godine, Trump je obećavao snižavanje deficita koje će potaknuti ekonomski rast i obnovu američkog proizvodnog sektora. Oba obećanja nije ispunio.  Trump je na početku mandata tvrdio da će osjetno snižavanje trgovinskog deficita potaknuti održivi godišnji rast BDP-a na 3 posto. No, prošle godine rast BDP-a iznosio je 2,3 posto – najsporije u tri godine – nakon što je 2018. iznosio 2,9 posto. Unatoč lanjskom blagom padu, trgovinski deficit je 2016. bio osjetno niži nego sada, 502,3 milijarde dolara.

K tome, lanjska razlika i vrijednosti uvoza i izvoza druga je najveća od 2008. godine. Detaljniji pogled u trgovinsku statistiku pokazuje da je glavni uzrok smanjenja manjka u razmjeni sa svijetom skok američke proizvodnje nafte. Naime, renesansa naftne industrije SAD-a snizila je vrijednost uvoza inozemne nafte za 30,3 milijardi dolara.  S druge strane, usporavanje ekonomskog rasta i trgovinske napetosti s Kinom, Europskom unijom, Meksikom i Kanadom rezultirale su padom i izvoza i uvoza.

Ukupni američki izvoz pao je za 1,5 milijardi dolara na približno 2,5 bilijuna dolara dok je uvoz snižen za 12,5 milijardi dolara i dosegnuo je 3,1 bilijun dolara. Trumpovoj administraciji i njezinoj agendi "America First" zasigurno ne ide na ruku činjenica da je izvoz doživio prvo smanjenje od 2016. godine.  Na smanjenje izvoza velik je utjecaj imalo prizemljenje Boeingova modela 737 MAX nakon dvije nesreće uslijed čega su isporuke civilnih zrakoplova zabilježile smanjenje od 12,6 milijardi dolara.

Promatrano po državama, najviše pozornosti analitičara privukao je podatak o deficitu s Kinom, glavnog problema Trumpove trgovinske politike i mete američkih carina. Po tom pitanju Amerika bilježi snižavanje za čak 17,6 posto, pa manjak sada iznosi 345,6 milijardi dolara, najniže od 2014. godine. Statistika bilježi i da je lanjski rezultat prvi pad deficita s Kinom nakon 2016. godine, a posljedica je osjetnog pada uvoza kineske robe, ali i slabijeg plasmana američke robe i usluga na kineskom tržištu. Naime, uvoz iz Kine smanjen je 16 posto, ali je i američki izvoz u tu državu pao za 11 posto.  

Rekord s EU i Meksikom
Uvoz u SAD posebice je oslabio u studenom i prosincu, uoči najavljenih carina na 360 milijardi dolara vrijedan uvoz kineske robe. Trgovinske tenzije između Washingtona i Pekinga oslabile su nakon siječanjskog potpisivanja prve faze trgovinskog sporazuma. Sporazum predviđa da će Kina u iduće dvije godine povećati uvoz američke industrijske robe, poljoprivrednih proizvoda i usluga za 200 milijardi dolara, u odnosu na razine iz 2017.

Međutim, dio analitičara sa skepsom gleda na mogućnost ostvarenja dogovorenog, tim više jer Kina nije pristala na ukidanje carina koje je uvela na američku robu. Istovremeno, ni Amerika nije ukinula carine na 360 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz. Osim Kine, Trumpove "trgovinske strelice" bile su usmjerene i na Europsku uniju i Meksiko. No, podaci pokazuju da u razmjeni s tim trgovinskim partnerima Amerika nije postigla nikakvo poboljšanje. Naprotiv. Trgovinski deficit s EU-om dosegnuo je rekordno visokih 177,9 milijardi dolara, a povijesni manjak SAD bilježi i u trgovini s južnim susjedom, čak 101,8 milijardi dolara. 

Potez Pekinga

Prepolovili carine na robu iz SAD-a
Kina je u četvrtak priopćila da će prepoloviti dodatne carine na uvoz 1717 američkih proizvoda u skladu s prvom fazom trgovinskog sporazuma sa SAD-om koji je stišao trgovinski sukob dva vodeća gospodarstva svijeta. Carine će biti snižene s 10 na pet posto, odnosno s pet na 2,5 posto, ovisno o kategoriji proizvoda. Nove carine stupaju na snagu 14. veljače, a u priopćenju se ne navodi vrijednost robe koja će njima biti obuhvaćena. Kina se nada da će se dvije strane pridržavati trgovinskog sporazuma.