Ekonomski dosezi administracije predsjednika Donalda Trumpa još se ne mogu točno procijeniti, a odlično stanje u kojem se trenutno nalazi najveća svjetska ekonomija prije svega može zahvaliti potezima prethodne administracije Baracka Obame. Prvu obljetnicu predsjedničkog mandata Donald Trump proslavit će sutra, a svoju pobjedu na izborima u studenom 2016. godine koja je isprva šokirala svijet može zahvaliti i svom ekonomskom programu.

On se sastojao od četiri glavne teme: smanjenje trgovinskog manjka SAD-a, oživljavanje proizvodnje, veća zaposlenost te porezno rasterećenje (prije svega kompanija i bogatih građana) i deregulacija financijskog sektora.

Opčinjene burze

Ovo potonje opčinilo je financijska tržišta već u prvim satima nakon proglašenja Trumpa za izbornog pobjednika, a glavno je pogonsko gorivo Wall Streeta i sada, ako je suditi po rekordnim razinama burzovnih indeksa, posebice nakon senatskog odobrenja porezne reforme uoči Božića. Ako se prštećem optimizmu na burzama pridruži ubrzanje rasta BDP-a iznad tri posto, stopa nezaposlenosti od svega 4,1 posto što je nezabilježeno u posljednjih 17 godina te skok razine poslovnog povjerenja, Trump na ekonomskom polju niže same uspjehe i već je u prvoj godini uspio ostvariti većinu obećanog. No, samo naizgled.

Donald Trump samo je preuzeo dobre ekonomske osnove koje mu je ostavio Obama, ocjenjuje Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. “Obamina administracija ušla je u najveću ekonomsku krizu, ali je iz nje i izašla. Rezultati poticaja američkoj ekonomiji postali su vidljivi krajem njegova mandata. Utjecaj Trumpove politike još se ne može vidjeti, a porezna reforma tek treba pokazati svoje efekte”, mišljenja je Brkić. Ekonomski analitičar washingtonskog Instituta za ekonomske politike Robert Scott za Deutsche Welle kaže kako su pozitivni ekonomski pokazatelji rezultat osmogodišnjeg trenda koje Trumpova politika sada ugrožava.

Zabrinjavajući pokazatelji

“Oporavak se događa od 2010. godine. No, nekoliko je zabrinjavajućih pokazatelja. Broj novih radnih mjesta u padu je, a rast plaća također je slab”, smatra Scott. Podsjetimo, američko je gospodarstvo u prosincu stvorilo svega 148.000 radnih mjesta, daleko manje od prognoziranih 190.000 te 252.000 poslova otvorenih u studenom.

Trumpovom ekonomskom politikom dominira i protivljenje slobodnoj trgovini, a trenutno su u fokusu pregovori o obnovljenom Sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini (NAFTA) koji okuplja Kanadu, SAD i Meksiko.

“Mnogi bi bili nesretni kada bih ukinuo NAFTA-u. Mnogi ne shvaćaju koliko bi bilo dobro ukinuti je jer je način za postizanje najboljeg sporazuma ukidanje NAFTA-e”, izjavio je u srijedu američki predsjednik u intervjuu Reutersu. Luka Brkić smatra da Trumpovo protivljenje NAFTA-i ima pozadinu u povlađivanju biračkom tijelu koje ga je dovelo na vlast, a ne u ekonomskoj računici. "Klasična teorija liberalne trgovine kazuje kako najveće gospodarstvo svijeta može imati samo koristi od slobodne trgovine. Ne vjerujem da će Trump provoditi autarkičnu politiku jer bi to izazvalo žestoku reakciju trgovinskih partnera”, kaže Brkić.