Nakon najava američkog predsjednika Donalda Trumpa da Sjedinjene Američke Države istupaju iz nuklearnog sporazuma s Iranom te da bi se mogle obnoviti i sankcije Teheranu, među slovenskim se poduzetnicima javila zabrinutost.

Naime, iransko tržište još uvijek nije među najvažnijim izvoznim tržištima za Sloveniju, ali je potencijal za rast u sektorima telekomunikacija, energije, prometa i ekologije izniman, tvrdi ljubljansko Delo.

Kako zaštititi ulaganja?

Najbolje se to vidi iz podataka da je Slovenija prošle godine u Iran izvezla roba i usluga u vrijednosti od 54,2 milijuna eura što je rast od 17,5 posto u odnosu na godinu ranije, a projekcije govore i da bi se tim tempom razmjena uskoro popela i do 100 milijuna eura godišnje. O ozbiljnosti namjera suradnje dviju navedenih zemalja govori i prošlogodišnje ponovno otvaranje slovenskog veleposlastva u Teheranu. 
 Slovenska tvrtka Iskratel kojoj se uglavnom titulira kao vodeći europski pružatelj komunikacijskih rješenja za digitalnu transformaciju tako, primjerice, ima ugovor s iranskim telekomom za modernizaciju telekomunikacijske mreže u iznosu od 33 milijuna eura.

“Iskratel je također uložio preko milijun eura. Na nedavnom letu za Teheranu u zrakoplovu je bilo preko 140 poslovnih ljudi iz Italije, Njemačke, Francuske, Austrije i Skandinavije”, komentirao je direktor Iskratela Željko Puljić. Da odluka SAD-a dolazi u pogrešno vrijeme, smatra i direktor i suvlasnik Tevela Iztok Živko. “Bili smo blizu sporazumu za 2,4 milijuna dolara u Iranu. Što će biti s našim prvim velikim poslovanjem ovisi o odgovoru europske i slovenske politike, ali je teško predvidjeti”, istaknuo je za Finance.

Krka se prilagođava

Ipak, ima i onih koji u trenutnoj političkoj situaciji ne vide nužno prepreke, kao što je slovenska farmaceutska tvrtka Krka koja u Iranu djeluje već 40 godina. “U svim tim godinama u Iranu se dogodilo zaista mnogo promjena i uspješno smo im se prilagodili”, njihov je komentar koji prenose Finance.

Slovenski gospodarstvenici, k tome, pozivaju Europsku uniju na zaštitu zajedničkih europskih ekonomskih interesa, odnosno da im se omogući daljnje neometano poslovanje na iranskom tržištu bez da ih SAD stavi na crnu listu. Pojedine su države u međuvremenu i eksplicitno najavile da će svojom intervencijom nastojati smanjiti negativne posljedice odluke Donalda Trumpa.

Među njima je Njemačka čija se trgovinska razmjena s Iranom kreće oko 3 milijarde eura, pa im je u interesu da se komunikacija oko 120 njemačkih tvrtki na iranskom tržištu nastavi.