Za njemačku industriju razdoblje ekonomskog procvata je završilo, ako je suditi po sve učestalijim upozorenjima o padu poslovanja te skraćivanju radnog vremena kako bi se uštedjelo na plaćama uslijed sve praznijih knjiga narudžbi. 

Posljednja u nizu velikih njemačkih kompanija koje su objavile mogućnost pada dobiti gumarski je div Continental.

Četvrto upozorenje
Ta je kompanija izdala već četvrto upozorenje investitorima o mogućem padu poslovanja u zadnjih godinu i pol, a glavni je razlog, kako prenosi Reuters, kontinuirani pad globalne proizvodnje osobnih automobila i lakih vozila. Njemačko gospodarstvo raste već desetu godinu, nezaposlenost je najniža od ujedinjenja, ali američko-kineski trgovinski rat, strahovanja od izlaske Velike Britanije iz Europske unije bez dogovora o ekonomskim odnosima te "hlađenje" kineskog tržišta automobila uzimaju sve veći danak.

"Naši članovi govore nam da je razdoblje ekonomske ekspanzije završeno", ističe za Financial Times Steffen Kampeter, čelnik udruge poslodavaca BDA. Ministarstvo gospodarstva prošlog je tjedna objavilo kako očekuje da slabosti u industrijskom sektoru potraju i idućih mjeseci. Prema riječima Tima Wollmershäusera, zamjenika direktora ekonomskog instituta Ifo, njemačke proizvodne kompanije ustvari u u recesiji još od sredine prošle godine. 

Njegovo nedavno istraživanje pokazalo je kako sve više kompanija pokušava sniziti troškove skraćivanjem radnog vremena.  To je znak, tumače u Ifou, da je narudžbi sve manje te da proizvodnja usporava. Skraćenje radnih sati posebno je primjetno kod proizvođača teških prometnih sredstava, poput vlakova i zrakoplova te kod proizvođača naoružanja. U tim sektorima, ističe Timo Wollmershäuser, 30 posto kompanija uvelo je skraćeno radno vrijeme.    

Jasna ekonomska računica
U prosjeku, malo manje od četiri posto proizvodnih kompanija uvelo je kraće radno vrijeme, ali u Ifou očekuju da će taj udjel porasti na 8,5 posto u iduća tri mjeseca. Takav potez poslodavaca nije bez ekonomske računice: prema njemačkom zakonu, vlada pokriva glavninu iznosa koji nedostaje do pune plaće radnika ako je njegov poslodavac prisiljen skratiti radno vrijeme zbog ekonomskih problema. To je uvedeno još 2008. kada je globalna ekonomska kriza zakucala i na njemačka vrata, a kako bi se spriječila masovna otpuštanja.

Nepovoljni trendovi odražavaju se i na potražnju za radnom snagom. Prema poslovnim prognozama za Njemačku IHS Markita, planovi zapošljavanja u tamošnjem privatnom sektoru na najnižoj su razini od 2013. te prvi put u osam godina niži od europskog prosjeka. IHS Markit dodaje i kako njemačke proizvodne kompanije po prvi puta od 2014. signaliziraju da su spremne i otpuštati radnike. Tako je kemijska kompanija BASF najavila 3000 otkaza, Thyssenkrupp 4000, a Bayer 4500.

Nijemci očekuju recesiju

Polovica pesimistična
Polovina Nijemaca očekuje da će se u sljedećim godinama stanje u gospodarstvu pogoršati, pokazalo je istraživanje koje su naručile televizijske postaje RTL i n-tv. Samo 14 posto Nijemaca očekuje oporavak u gospodarstvu u sljedećih nekoliko godina, dok 34 posto očekuje da će situacija ostati nepromijenjena, pokazalo je istraživanje. Istraživanje ukazuje na znatne razlike između pojedinih njemačkih saveznih država, a najoptimističniji su stanovnici Saske i Tiringije. U Saskoj oporavak očekuje 30 posto anketiranih, a 26 posto ih očekuje gospodarski pad. U Tiringiji pak rast u gospodarstvu očekuje 29 posto. U ostatku Njemačke ispitanici su iskazali manji optimizam; u Saarlandu ih čak 64 posto očekuje pogoršanje u gospodarstvu, a slično raspoloženje bilježi i ostatak zemlje.