Državama koje je Rusija označila kao “neprijateljske” nije baš najjasnije kako bi se to trebala realizirati isplata isporučenog plina u rubljama. Naime, u tom bi slučaju došlo do prekida ugovora, pa time Putinov režim ne bi dobio ništa, ni rublje, a ni eure ili dolare.

Ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio je odgovoriti na zapadne sankcije poručivši u srijedu da će Europska unija i SAD morati ruski plin plaćati u ruskoj valuti. Na ruskoj “crnoj listi” još su i Velika Britanija, Japan, Kanada, Norveška, Singapur, Južna Koreja, Švicarska i naravno, Ukrajina.

Osnova ugovora
Da se Putinu u ovom slučaju mnogo toga “snilo” pokazala je i izjava japanskog ministra financija Shunichija Suzukija tijekom jučerašnjeg zasjedanja japanskog parlamenta. “Trenutno razmatramo situaciju s relevatnim ministarstvima i ne razumijemo potpuno kakva je ruska namjera i kako će to oni učiniti”, kazao je Suzuki.

Predstojnik vladina kabineta Hirokazu Matsuno dodao je da će se vlada konzultirati s japanskim kompanijama kako bi prikupila informacije o najnovijem ruskom potezu. Japan je izbijanjem invazije na Ukrajinu ukinuo Rusiji trgovinski status najpovlaštenije nacije, zabranio izvoz određenih roba te zamrznuo imovinu stotinjak ruskih državljana i banaka.

U srijedu je premijer Fumio Kishida izjavio kako Japan planira uvesti dodatne sankcije protiv Rusije uoči sastanka lidera država G7 u Bruxellesu. Inače, Japan sudjeluje sa 4,1 posto u ruskom izvozu nafte te sa 7,2 posto u isporukama plina.

Austrijska naftna i plinska grupa OMV ruski će plin i dalje, “naravno”, plaćati u eurima, a ne u rubljima, izjavio je izvršni direktor Alfred Stein. “Takva je osnova našeg ugovora, ne bih ni smio postupiti drugačije”, izjavio je šef austrijske tvrtke u intervjuu za televiziju Puls24, ističe novinska agencija APA.

“Nas još nitko nije nazvao, tu su i važeći ugovori u kojima tako nešto nije uglavljeno”, istaknuo je čelnik austrijske tvrtke, dodavši da namjeravaju pričekati eventualnu obavijest.

Ruski predsjednik povukao je, gledano iz ruske perspektive, “zanimljiv šahovski potez”, prisiljavajući Zapad da se i dalje bavi ruskom valutom, izjavio je za austrijsku novinsku agenciju analitičar Raiffeisen Bank Internationala (RBI) Günter Deuber. EU bi pak eventualno mogao biti prisiljen preispitati sankcije koje je uveo Rusiji i njezinoj središnjoj banci u platnom prometu, špekulira Deuber.

U svakom slučaju, Rusija nametanjem obaveze kupcima u EU da plin plaćaju u rubljima stvara potražnju za ruskom valutom na međunarodnim tržištima, koja će stabilizirati rubalj i na srednji rok, smatra analitičar RBI-ja.

To znači da će EU morati kupovati rublje, želi li nabavljati ruski plin, a time se postavlja i pitanje koliko duboke mogu biti sankcije ruskoj središnjoj banci, budući da su za trgovinu valutama potrebni kanali plaćanja i mogućnosti razmjene, upozorava on. To znači da Zapad sada ipak ne može potpuno izolirati Rusiju, drži analitičar austrijske banke.

Blagotvorno djelovanje
Putinova najava već je u četvrtak blagotvorno djelovala na tečaj ruske valute. U prijepodnevnom dijelu trgovanja rublja je prema dolaru ojačala 1,4 posto te se tečaj kretao na razini od 96,37 rublji za dolar.

No, to nije mnogo promijenilo činjenicu da je od početka invazije prije mjesec dana rublja prema dolara izgubila 85 posto vrijednosti. Prema euru je ruska valuta ojačala za 1,9 posto, na 106 rubalja, još uvijek vrlo daleko od predratne vrijednosti od 90 rubalja.

Analitičari se slažu da bi plaćanje plina u rubljama poništilo dobar dio efekata zapadnih sankcija, koje prvenstveno ciljaju financijsku sferu. Naime, gotovo svi ugovori o kupnji ruskog plina denominirani su u eurima ili dolarima, pokazuju podaci konzultantske kuće Rystad Energy.

Inozemni pravni stručnjaci ističu kako je malo vjerojatno da Rusija može jednostrano izmijeniti te ugovore. “Ugovori su sačinjeni između dviju strana, a sredstvo plaćanja uobičajeno je euro ili dolar.

Ako jedna strana jednostrano kaže ‘ne, mi ćemo od sada plaćati u ovoj valuti’, onda ugovor više ne postoji”, pojasnio je za Reuters Tim Harcourt, glavni ekonomist Instituta za javne politike i upravljanje sidnejskog Tehnološkog sveučilišta. Susan Sakmar, profesorica prava na sveučilištu Houston kaže kako još nije jasno koliko je Putinov zahtjev ozbiljan.

“Moglo bi proteći dosta vremena dok se nešto slično ne dogodi. U međuvremenu, Putin može držati cijene na višoj razini. I to dobro služi njegovim interesima”, kaže Sakmar.

Energetski stručnjak Igor Dekanić izjavio je za Poslovni dnevnik kako pretpostavlja da Putinovu izjavu treba promatrati u kontekstu političkog nadigravanja. “Zapadne sankcije većinom su usmjerene na financijsku stranu. Koliko se to plaćanje u rubljama može realizirati, teško je reći. To više spada u arsenal političkog prepucavanja”, kaže Dekanić.