Svjetske burze počele su se jučer oporavljati od šoka izazvanog Trumpovim uvođenjem carina. Indeksi na Wall Streetu rastu nakon početne zabrinutosti zbog globalnog trgovinskog rata i straha od recesije u SAD-u.

‘Prodisale’ su i europske i azijske burze, no carinski rat i dalje bjesni. Posebno je napeto između Sjedinjenih Država i Kine koja je nakon najave predsjednika Donalda Trumpa da će joj uvesti i dodatne carine, optužila SAD za ‘ucjenu’.

“Uklonite prepreke”
Trgovcima dionicama očito je, smatraju analitičari, vjetar u leđa dala izjava američkog ministra financija Scotta Bessenta da se sedamdesetak zemalja obratilo Bijeloj kući tražeći pregovore o carinama.

“Sve je na stolu”, rekao je Bessent u intervjuu za CNBC i napomenuo da će Trump osobno biti uključen u pregovore. Britanska ministrica financija Rachel Reeves najavila je da će se uskoro sastati s američkim ministrom financija Bessentom u sklopu širih razgovora o novom gospodarskom partnerstvu. London se nada da će uspjeti smanjiti carine.

Brzine kojom se sve to događa zabrinjava ekonomske stručnjake jer, analizira BBC, ostavlja vladama, kompanijama i investitorima premalo vremena za prilagodbu ili pripremu za izrazito drugačiju globalnu ekonomiju. Trump je odbio ponudu ‘nula za nulu’ Europske unije koja nastoji izbjeći trgovinski rat. Savjetnik Bijele kuće Peter Navarro rekao je da Europska unija, želi li postići dogovor, mora smanjiti neke prepreke, uključujući one koje donose porezi na dodanu vrijednost i propisi o sigurnosti hrane.

“Europska unija uskoro će predstaviti svoj odgovor na carine”, najavio je jučer glasnogovornik Europske komisije Olof Gill. To bi moglo biti početkom sljedećeg tjedna.

“Objasnit ćemo što je predviđeni plan djelovanja, potom ćemo se konzultirati s državama članicama, industrijama, i tek nakon toga donijeti konačne mjere koje ćemo staviti na glasanje pred članice”, rekao je Gill.

Europske farmaceutske tvrtke upozorile su da će američke carine ubrzati preseljenje te industrije iz Europe u Sjedinjene Države, navodi Reuters i dodaje kako je farmaceutski trgovački lobi EFPIA pozvao predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen da se založi za “brzu i radikalnu akciju” kako bi ublažila “rizik egzodusa” u SAD. EU bi, smatraju farmaceuti, trebala promijeniti regulatorni okvir za industriju kako bi se poticale inovacije i ojačati europske odredbe o intelektualnom vlasništvu.

Studija slučaja

Studija slučaja – Panvita: Zašto su strateška partnerstva ključna za finaliziranje multimilijunskih akvizicija u regiji

Održiva ulaganja

Uloga razvojnih banaka u borbi protiv klimatskih promjena – prilika za poduzetnike!

Trump je jasno poručio da Europu želi učiniti energetski potpuno ovisnom o SAD-u, pa ako neće kupovati američku govedinu i piletinu, morat će kupovati energente, sve dok se ne pokrije deficit s EU koji iznosi 350 milijardi dolara. Američka energija je, poznato je, najskuplja, pa je pitanje može li se Europa vratiti jeftinijim ruskim energentima. Ursula von der Leyen pozvala je Kinu na pregovore o rješenju problema.

Iz Kine pak dolaze signali da je spremna na ekonomski ‘rat iscrpljivanja’, svojevrsnu igru živaca, nakon carinskog napada Sjedinjenih Država na Kinu i sve zemlje koje kupuju ili sastavljaju kinesku robu. Borit će se, poručuju, do kraja ako Trump ostvari prijetnju i uvede nove carine od dodatnih 50 posto, što bi značilo opterećenje i do 104 posto.

“Kina također očajnički želi dogovor, ali ne zna kako početi. Čekamo njihov poziv. Dogodit će se! NEKA BOG BLAGOSLOVI SAD!”, napisao je jučer Trump nakon razgovora s v.d. predsjednikom Južne Koreje.

“Tko se prvi preda, postaje žrtva. Stvar je tko može duže izdržati”, prenosi Reuters komentar kineskog političkog savjetnika. Kina na raspolaganju ima i druge mjere, poput ograničavanja izvoza rijetkih metala, što bi bio jak udarac američkim tehnološkim kompanijama.

Pitanje je i hoće li američko-kineski trgovinski rat biti uvod i u vojni sukob oko Tajvana? Bilo bi pogrešno misliti da će se Kina povući i jednostrano ukinuti carine, smatra Alfredo Montufar-Helu, viši savjetnik u China Centru, koji je za BBC rekao da time Kina ne samo da bi ispala slaba, već bi dala SAD-u dodatnu moć u pregovorima.

“Trenutno smo u pat-poziciji koja će vjerojatno uzrokovati dugoročnu ekonomsku bol”, smatra. Kina će se, računaju neki analitičari, okrenuti tržištima u Aziji, Europi i ostatku svijeta, no mnogi zaziru od priljeva još veće količine jeftinih kineskih proizvoda.

Muskov apel Trumpu
Američki mediji u međuvremenu pišu i o ‘pobuni milijardera’ protiv carina, a navodno je i Elon Musk Trumpu rekao da se ne slaže s tim dijelom njegove politike. Washington Post objavio je, naime, da je izvršni direktor Tesle prošlog vikenda izravno apelirao na predsjednika da povuče nove uvozne carine. Usred globalnog pada tržišta, Trump ih je pozvao da ne budu ‘slabi’ ili ‘glupi’.

U objavi na društvenim mrežama, napisao je: “Sjedinjene Države imaju priliku učiniti nešto što je trebalo učinini PRIJE DESETLJEĆA. Nemojte biti slabi! Nemojte biti glupi! Nemojte biti PANIKA (nova stranka temeljena na slabim i glupim ljudima!). Budite snažni, hrabri i strpljivi, a razultat će biti VELIČINA!”

Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je da su pregovori o carinama koji se najavljuju s nekim državama, rezultat višestrukih poziva iz tih zemalja, a ne potonuća financijskih tržišta.

“Predsjednik Trump trenutačno ima maksimalnu pregovaračku moć”, naglasio je Bessent. Kao potencijalni pobjednici kojima trgovinski deficit sa SAD-om može pomoći spominju se države koje uvoze više američke robe nego što izvoze. Među njima je, primjerice, Brazil, koji bi, navodi Reuters, mogao iskoristiti trgovinski rat koji Trump vodi prvenstveno protiv Kine i drugih velikih izvoznika koji imaju trgovinske suficite sa SAD-om. Brazil kao veliki poljoprivredni proizvođač mogao bi imati koristi i od kineskih ‘osvetničkih’ carina.