Geografski fokus ruskih okupacijskih napora u Ukrajini nije nimalo slučajan. I dok se ključni usjevi u Ukrajini – pšenica i repa – sade prvenstveno u središnjim i južnim područjima, nekoliko ključnih biljaka, poput ječma, kukuruza i suncokreta, žanju se u istočnoj i jugoistočnoj Ukrajini.
No nije samo hrana geopolitički važna karta, već su tu i ključne sirovine. Ukrajinsko područje Dnjepar-Donjeck čini 80 posto poznate konvencionalne proizvodnje i rezervi nafte, plina i ugljena. No postoji još jači adut: ključne sirovine, a posebno rijetki minerali. Većina identificiranih kritičnih minerala – rijetkih metala – koncentrirani su u Donjecku, Dobri i Krutoj Balki.
A tko kontrolira rijetke minerale, kontrolira razvoj moderne industrije, a time i globalno pozicioniranje svoje države i mjesto u novonastajućem geopolitičkom poretku. Kina sada dominira globalnim lancem opskrbe, prerađujući 90 % svih rijetkih metala i 60 % svjetskog litija, ali i ograničava njihov izvoz. I Europska unija, a sada i Sjedinjene Države sporazumom o rijetkim mineralima koje žele potpisati s Ukrajinom, istaknule su tu zemlju kao ključnog partnera.
Kijev procjenjuje da se oko 5% svjetskih ključnih ili kritičnih sirovina nalazi u Ukrajini. One – a posebno rijetki minerali – temelj su gospodarstva 21. stoljeća i neophodni za industriju obnovljive energije, vojne primjene i industrijsku infrastrukturu te imaju rastuću stratešku ulogu u geopolitici i geoekonomiji.
Ukrajinska zemlja ima najveće europske zalihe urana, koje čine dva posto svjetskih rezervi. Uran je ključan za nuklearnu energiju potrebnu kako bi se podržao rastući sektor obrade i produkcije podataka i potreba povezanih s umjetnom inteligencijom. Uz uran, tu je i berilij, koji je, kao i uran, ključan i za nuklearno oružje i reaktore.
Procjenjuje se da Ukrajina ima oko 19 milijuna tona rezervi grafita, koji se koristi za baterije za električna vozila. Ima i 7 posto europskih zaliha titanija, laganog metala koji se koristi u izradi svega, od zrakoplova do vjetroelektrana. Prema Ukrajinskom geološkom zavodu, Ukrajina također ima dovoljno rezervi litija i grafita potrebnih za proizvodnju baterija za 20 milijuna električnih vozila.
Ukrajina je također vodeći proizvođač galija i neona, ključne sirovine za industriju poluvodiča i lasera, a ima i rezerve rijetkih metala kao što je neodim, koji se koristi u vjetroturbinama i baterijama za električna vozila te erbij i itrij, čije primjene sežu od nuklearne energije do lasera. Ukrajina ima obilje skandija, tvrde stručnjaci, no detaljne informacije o tim rezervama su povjerljive.
Često dobiven kao nusprodukt prerade rude, skandij ima razne primjene, od vojne do sportske opreme. Ukrajina također ima rezerve drugih rijetkih elemenata, uključujući cerij, disprozij, gadolinij, holmij, lantan, lutecij, neodim, praseodimij, samarij, terbij i tulij, kažu iz SecDeva, kanadske tvrtke za geopolitičku analizu rizika. Ima i značajne zalihe bakra, olova, cinka, srebra, nikla i kobalta.
No postojanje prirodnih bogatstava ne znači nužno njihovo iskorištavanje. Oni su potencijal, ali put do njihove primjene je dug, težak i skup. Prema Svjetskom ekonomskom forumu, Ukrajina ima oko 20.000 nalazišta minerala, ali samo oko 15 posto njih bilo je aktivno eksploatirano u vrijeme ruske invazije 2022. godine. Na primjer, velika nalazišta litija u zemlji još su uglavnom neiskorištena.
Kijev je stoga zainteresiran za zajedničke investicije u eksploataciji, pogotovo jer se neka nalazišta nalaze pod ruskom okupacijom, ali i kao sigurnosni kišobran, dok SAD želi mineralne resurse Ukrajine kako bi smanjili ovisnost o Kini u vrijeme kad Kina ograničava ili zabranjuje izvor, a potrebe rastu.
Očekuje se da će se potražnja za ključnim mineralima udvostručiti do 2030. godine, no svjetska opskrba njima nije zajamčena zbog kontrole izvoza država koje ih posjeduju tako da se u budućnosti očekuje njihov manjak.
Dok Kina sada dominira opskrbnim lancima, prirodni resursi su koncentrirani u Africi, Latinskoj Americi i Južnoj Aziji. Više od desetak afričkih zemalja bogatih mineralima, uključujući Demokratsku Republiku Kongo, Nigeriju i Namibiju, uvelo je kontrolu izvoza, potaknuto željom da veći dio opskrbnog lanca ostane na tom kontinentu.
Što se tiče EU, trenutačno vlasništvo i ulaganja u globalne resurse premašuju domaću proizvodnje. Samo dva minerala dolaze većinom iz EU: Francuska proizvodi 76 posto potreba bloka za hafnijem, koji se koristi u nuklearnim reaktorima, a Španjolska 99 posto stroncija, koji se koristi za magnete u elektronici. Očekuje se da će Portugal pokrenuti natječaj za licence za razvoj litija, nastojeći postati ključni dobavljač, dok australska tvrtka Infinity razvija rudnik i tvornicu za preradu litija na jugu Španjolske bogatom mineralima.
Švedska državna rudarska tvrtka LKAB otkrila je najveće europsko nalazište rijetkih zemalja na sjeveru zemlje, iako tek treba početi radove na konstrukciji rudnika. Godine 2021. EU i Ukrajina potpisale su partnerstvo o opskrbi sirovinama, usredotočujući se na razvoj regulatornih okvira i jačanje opskrbnih lanaca za razvoj ukrajinskih mineralnih resursa, no onda je počela ruska agresija. Tko će na kraju dobiti ukrajinske minerale, dobit će jaki adut u novom geopolitičkom prestrojavanju.
