Najava Telekoma Slovenije, u većinskom državnom vlasništvu, da će ove godine uložiti 212 milijuna eura, potaknula je mnoga pitanja u Sloveniji.

Prije svega, u što će uložiti i hoće li se vlasnicima vratiti uloženo budući da vrijednost Telekoma na tržištu dionica brzo pada, a 212 milijuna eura je više od polovice vrijednosti cijele kompanije na burzi.  Još nije jasno niti hoće li vlada Marijana Šareca Telekom proglasiti kompanijom od strateške važnosti koja neće ići u privatizaciju, pišu Finance.

Stalno ulaganje je nužnost
Ljubljanski list upozorava da se sektor telekomunikacija hladi, a poslovni modeli mijenjaju, što za vlasnika tj. državu nije dobra vijest. Iz Telekoma Slovenije kažu da djeluju na visoko konkurentnom telekomunikacijskom tržištu, koje zahtijeva od operatera kontinuirano ulaganje u modernizaciju i razvoj mreže. Zato će većina ovogodišnjih ulaganja otići na proširenje dostupnosti optičke mreže, daljnju modernizaciju radio mreže i razvoj usluga.

Nadolazeće 5G mreže bit će sljedeći veliki izazov za telekomunikacijske tvrtke, navode Finance. U slovenskim telekomunikacijskim krugovima govori se da bi komercijalna 5G mreža trebala biti spremna do 2025. godine, a prije toga samo testna verzija.  "Već duže vrijeme aktivno se pripremamo za uvođenje 5G mreže, jer je riječ o dugoročnom tehnološkom razvoju, te u skladu s tim pažljivo planiramo i provodimo potrebne korake", kažu u Telekomu Slovenije.

Činjenica je da je telekomunikacijska infrastruktura u Sloveniji prilično dobra, čak i u usporedbi sa zapadnom Europom, objašnjava ljubljanski list. "Intenzivnom nadogradnjom optičke mreže postavljamo temelje infrastrukture za buduće telekomunikacijske aktivnosti. Naš cilj i strateško usmjerenje je preusmjeravanje svih korisnika širokopojasnih usluga na bakrenoj mreži na onu optičku", tvrde iz državne telekomunikacijske kompanije za Finance. 

Bez problema s kreditima
Dakako, postavlja se pitanje kako će Telekom financirati ulaganja. Dug Telekoma povećao se za 51 milijun na 333 milijuna eura u prva tri tromjesečja prošle godine. Prije mjesec dana reprogramiran je kredit vrijedan 100 milijuna eura i podignut novi od 100 milijuna eura. Ako se taj iznos doda preostalom dugu, taj se broj povećava iznad 400 milijuna eura, što je oko dvostruko više od planirane dobiti prije amortizacije (EBITDA). Bankari percipiraju zaduženost četiri puta veću od EBITDA kao dugoročno održivu.