Krajem 2014. godine vlada Srbije tajnim je zaključkom sanirala Srpsku banku, tako što je iz proračuna pokrila sve loše kredite koje je banka godinama odobravala, a obvezu naplate tih dugova prebacila Agenciji za osiguranje depozita (AOD). Glavno pitanje ostalo je bez odgovora – u čijim je džepovima završio novac. Riječ je o čak 140 milijuna eura, od čega je AOD, za više od godinu dana, naplatio "spektakularna" tri posto, piše Danas.

Iz AOD-a za Danas kažu da je od kraja prosinca 2014., zaključno sa 31. ožujkom, naplaćeno oko 413 milijuna dinara (oko 3,5 milijuna eura) odobrenih kredita, što je samo 2,7 posto od čak 15,2 milijarde dinara nenaplaćenih potraživanja Srpske banke. Dušan Vujović, ministar financija, u studenome 2014., kada je država odlučila spasiti tu banku, tvrdio je da je "vlada pripremila plan sanacije uz minimalne troškove". Zatim je cijeli postupak označen oznakom "strogo poverljivo", pa javnost o tome više nije čula ni riječ.

Ali, kako je objavio Balkan Investigative Reporting Network (BIRN), spašavanje Srpske banke zapravo je stajalo 140 milijuna eura ili 17 milijardi dinara. "Ono što je bilo, to se čisti, na osnovu novca koje će biti dodan sa strane. Banka ima svojih 20 i nešto milijuna eura kapitala, plaća se razlika i čiste se depoziti. Nema više depozita. Detalji su navedeni u rješenju odluke vlade, koja je poverljiva, tako da o tome ne mogu govoriti", rekao je krajem 2014. Vujović.  BIRN navodi da Vujović nije mogao govoriti o tome da je "vlada tjedan dana ranije, 7. studenoga 2014. godine, pod oznakom 'strogo poverljivo', donijela Zaključak broj 00-73/2014-2 kojim je odobrila sanaciju Srpske banke dokapitalizacijom".

Javnost bez informacija
Od navedenih 15 milijardi, kako se navodi, 3,86 milijardi su novac Srpske banke, 3,6 milijardi dao je Jugoimport SDPR, a ostalih 10 milijardi vlada Srbije. Vlada je prvo posudila 10 milijardi dinara Srpskoj banci, a zatim taj novac pretvorila u kapital, dok je Jugoimport SDPR u kapital pretvorio svoj depozit od 3,86 milijardi dinara koji je već držao u Srpskoj banci i na taj način je banka dobila svjež novac za popunjavanje rupe od 15,2 milijarde nenaplativih kredita. Država nikada nije obavijestila javnost o toj dokapitalizaciji. Konačno, tih 15 milijardi je prebačeno Agenciji za osiguranje depozita, tako da novi bilanca pokazuju da je Srpska banka "čista", a u 2015. iskazala je i dobit. Financijska injekcija od čak 10 milijardi dinara (više od 80 milijuna eura) ne vidi se u državnom proračunu za 2014., ni u rebalansima, a Ministarstvo financija nije odgovorilo na novinarska pitanja oko tog slučaja, pa je i dalje nepoznato odakle je država dala taj novac.

Od tih 15 milijardi koje nikada nisu vraćene dio se odnosi na kredite odobravane tvrtkama povezanim s Farmakomom Miroslava Bogićevića i Interkomercom Gorana Perčevića, posebno dok je na čelu Srpske banke bio Ivan Maričić, koji se kasnije zaposlio kod Bogićevića, a zatim završio u Euroaksis banci u Moskvi, kod Vojina Lazarevića. Odobravanje ovakvih kredita se nastavilo i kasnije, poznato je da je banka tek osnovanim tvrtkama, čiji su stvarni vlasnici nepoznati, odobravala vrlo veliki broj malih kredita, od po nekoliko stotina tisuća eura, koji nikada nisu vraćeni.  Mali krediti su odobravani jer je time izbjegavana obveza traženja dozvole Upravnog odbora banke, a takvi krediti nisu privlačili ničiju pažnju, tako da nije poznato na čijim je računima završio taj novac.

Nakon što je banka sanirana sve je zaboravljeno, pa do danas nije pokrenut nijedan sudski ili istražni postupak, iako je u Srpskoj banci šteta po proračun znatno veća nego npr. u Privrednoj banci Beograd, oko koje se vode sudski postupci, unatoč tome što je ta banka imala i hipoteke na rudnik kojima je osiguravala svoja potraživanja. Ipak, Tužiteljstvo za organizirani kriminal podiglo je početkom srpnja prošle godine optužnicu protiv Miroslava Bogićevića i još šestoro okrivljenih zbog nezakonitog odobravanja i korištenja 42 kredita Privredne banke Beograd, od strane Farmakoma. Bogićeviću je u srpnju 2015. ukinut kućni pritvor u kojem je proveo šest mejseci, uz obvezan elektronski nadzor.

Kako za Danas kažu u AOD-u, "prije preuzimanja, Srpska banka je utvrdila listu dužnika i bruto iznos loše i ostale aktive koja je predmet prijenosa na Agenciju i izvršila njenu potpunu računovodstvenu i vrijednosnu ispravku.  Drugim riječima, ta potraživanja svrstavaju se u nenaplativa, odnosno potraživanja čija je izvjesnost naplate vrlo mala.  Ukupna bruto vrijednost loše i ostale aktive koja je prenijeta na Agenciju, uključujući i suspendiranu kamatu (iskazanu u izvanbilančnoj evidenciji Srpske banke), iznosila je 15,2 milijarde dinara". "Zaključno s 31. ožujkom 2016. godine, Agencija je naplatila iznos od oko 413 milijuna dinara. Prihod od naplate prenijet je u proračun Srbije", navode u AOD-u.

Veze s političarima
Zašto je država uopće spašavala tu banku umjesto da je ugasi, također ostaje nepoznato, navodi Danas.  Cijena pokrivanja 140 milijuna eura gubitaka bila bi dovoljna za izgradnju novog Kliničkog centra u Beogradu i ostalo bi dovoljno za još pola takvog istog kompleksa, računa Danas. Ili bi, bilo dovoljno za državno učešće u izgradnji Nacionalnog nogometnog stadiona kojeg zagovara premijer Aleksandar Vučić.  Umjesto toga, taj novac je otišao za pokrivanje gubitaka za kredite koji su odobreni politički povezanim tajkunima, a onda je vlada to još i sakrila od građana, zaključuje Danas. 

Zahtjev vlade

Prodaja po višoj cijeni
Prema dokumentima do kojih je došao BIRN, vlada Srbije je i poslije dokapitalizacije nastavila ulijevati novac u Srpsku banku, pa je organizirala prodaju poslovne zgrade te banke u Skadarliji, Direktoratu civilnog zrakoplovstva, i to po višoj ceni od one koju je sama Srpska banka tražila. Zgrada je bila procijenjena na 4,9 mil. eura, ali je vlada Direktoratu naložila da je kupi za 5,15 mil eura.