Dok je ekonomski oporavak od pandemije koronavirusa brodarskim prijevoznicima, posebno onima koji se bave prijevozom kontejnera, donio rekordne cijene vozarina, rat u Ukrajini donio je pak brigu zbog mogućeg naglog nedostatka pomoraca.

Kako piše Financial Times, iz Rusije i Ukrajine ukupno dolazi 275.000 pomoraca, od 1,9 milijuna koliko ih ukupno zarađuje “kruh sa sedam kora”. Zajednički, dvije trenutno zaraćene države brodare opskrbljuju s više pomoraca nego Filipini, pojedinačno najveći izvor radne snage za svjetsku trgovačku mornaricu.

Među pet vodećih
Samo iz Ukrajine dolazi 5,4 posto časnika koji zapovijedaju posadama na više od 74.000 brodova koji plove svjetskim morima. Poziv predsjednika Volodimira Zelenskog da se Ukrajinci na radu u inozemstvu vrate u domovinu i uključe u njezinu obranu prihvatio je i dio pomoraca.

Predstavnici brodarskog sektora stoga upozoravaju kako bi se mogli suočiti s nedostatkom radne snage što bi moglo imati ozbiljne posljedice na globalne trgovinske tokove. “Oni su među prvih pet vodećih izvora pomorskih časnika.

Gubitak tog izvora preko noći dovest će do globalnog poremećaja u ponudi radne snage u pomorskom prijevozu”, kaže Carl Schou, izvršni direktor tvrtke Wilhelmsen Ship Management, jedne od najvećih u svijetu u sektoru pomorskog menadžmenta.

Brutalna ruska invazija na Ukrajinu već je izazvala značajne probleme u lancima opskrbe. Najveći kontejnerski prijevoznici suspendirali su primanje tereta za ruske luke, pribojavajući se mogućnosti preuzimanja tereta koji je pod sankcijama.

Europske luke su pak zagušene zbog dodatnih carinskih procedura kako bi se ispoštovale sankcije. Zajednički ratni odbor, tijelo koje savjetuje osigurateljne kuće o rizicima, proglasilo je Crno more visokorizičnom zonom što se odrazilo na prijevoz žita, željezne rudače i nafte.

Oleg Grigorijuk, predsjednik ukrajinskog sindikata radnika u pomorskom prijevozu, procjenjuje da je 55 do 60 posto od približno 80.000 ukrajinskih pomoraca trenutno na brodovima. Od toga broja, njih petina namjerava se vratiti u zemlju i uključiti u borbe protiv ruskih snaga.

Sindikat svima savjetuje da ostanu na svojim radnim mjestima zbog vlastite sigurnosti i nastave održavati globalne logističke pravce. “Ako većina ukrajinskih pomoraca ode, neće biti države koja će ih moći nadomjestiti sa svojim pomorcima što će biti katastrofalno za svjetsko brodarstvo”, kaže Grigorijuk.

Manish Singh, izvršni direktor Ocean Technologies Group, tvrtke koja se bavi obukom pomoraca, kaže kako izazov nije u tome kako zamijeniti Ukrajince, već kako održati globalne pomorske tokove dok ti pomorci neće opet biti u poziciji da rade.

Zapovijedajući brodom za rasute terete natovarenim ugljenom za Tursku, kapetan Oleksij Lučino jedan je od onih koji planira odraditi svoj ugovor do kraja, a potom izvući obitelj iz Ukrajine. No, svojih šest ukrajinskih kolega nije pitao o njihovim planovima.

Izbjegava pitanje
“Pokušavam izbjeći to pitanje”, kaže Lučino. Za industriju koja se već dvije godine bori s restrikcijama prekograničnog kretanja – podsjetimo, u jednom trenutku tijekom pandemije oko 400.000 pomoraca je moralo ostati na brodovima – ovo je “novi problem u lancu pomorskog prijevoza”, kaže Henrik Jensen, direktor hamburške tvrtke Danica Crewing Specialists. Sankcije nametnute Rusiji također dodatno kompliciraju situaciju.

Predstavnici brodarskog sektora kažu kako je isplata plaća ruskim pomorcima znatno otežana zbog isključenja iz međunarodnog platnog sustava SWIFT. K tome, obustava zračnih veza s Rusijom otežava dolazak ruskih pomoraca na mjesto ukrcaja.

Rat u Ukrajini potaknuo je i pitanje korporativne odgovornosti industrije koja često zapošljava radnike na ugovornoj osnovi.

Stephen Cotton, generalni tajnik Međunarodne federacije transportnih radnika, ističe kako novi problem za logističke tokove može doći od lučkih radnika koji bi mogli odbijati istovarivati ruski teret, bio on pod sankcijama ili ne.